Da kuna ne smije depricirati u odnosu na euro, slaže se i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. 'Nestabilnost tečaja mogla bi donijeti povlačenje kapitala iz bankarskog sustava prema drugim mjestima. Uvjeren sam da ima prostora za obranu tečaja, čak i pod cijenu povlačenja dijela kunske likvidnosti, što bi moglo donijeti usporavanje kreditne aktivnosti. Samo ljudi koji ne razumiju ili nemaju odgovornosti mogu tražiti promjenu tečaja', rekao je Lovrinčić Večernjem listu.

Poremećaj tečaja, smatraju u HNB-u, doveo bi do kolapsa u ekonomiji. Građanima bi porasli krediti, a i državi bi poskupjelo postojeće i novo zaduživanje.

Njegov kolega Slavko Kulić pak smatra da HNB intervencijama na deviznom tržištu zapravo brani interese stranih banaka. Brojni su i oni koji smatraju da je upravo slabljenje kune jedini način za povećanje izvoza te servisiranje vanjskog duga koji je dosegao iznos od 40 milijardi eura. Jaka kuna, smatraju, drži nas taocem ovisnim o daljnjem zaduživanju na stranim tržištima kapitala.

U intervenciji minulog tjedna HNB je u sustav ubrizgao 116,4 milijuna eura kako bi stabilizirao tečaj na 7,4 kune za euro, premda guverner Rohatinski tvrdi da psihološka granica za tečaj zapravo – ne postoji.