Britanski Djevičanski, Kajmanski i Bermudski otoci potvrdili su poziciju najveće prijetnje državnim blagajnama i odgovorni su za trećinu rizika zlouporabe korporativnih poreza, a isti udio otpada i na članice Europske unije, prema istraživanju udruge Tax Justice Network
Labavi propisi o rojalitetima i nametima na usluge glavna su točka koja dijeli zemlje koje su 'napredovale' od onih koje su se spustile na niže pozicije budući da su poboljšale porezne mehanizme.
Britanska mreža poreznih oaza odgovorna je za trećinu rizika zlouporabe koroporativnih poreza, iako Ujedinjeno Kraljevstvo upravo pokušava pojačati vlastitu obranu, primjećuju u udruzi koja se zalaže za poreznu transparentnost.
Podjednako veliku prijetnju za državne blagajne predstavljaju zemlje Europske unije, koje smanjuju 'zaostatak' za britanskim poreznim oazama, utvrdili su, ali EU je ipak, za razliku od Britanije, prihvatio pregovore na razini Ujedinjenih naroda o utvrđivanju zajedničkog poreznog okvira.
vezane vijesti
Među zemljama EU-a Nizozemska je na ljestvici 70 poreznih oaza iz cijelog svijeta zauzela sedmo mjesto. Irska je na devetom mjestu, Luksemburg na desetom, a Cipar na četrnaestom.
Hrvatska je na 55. mjestu, s istaknutim 'rupama' u propisima o transparentnosti financijskih podataka multinacionalnih kompanija i labavim mehanizmima koji bi trebali spriječiti prebacivanje njihove zarade u druge zemlje.
Gotovo sve zemlje EU-a zauzele su više pozicije na ljestvici, sastavljenoj na temelju kriterija poticajnih za izbjegavanje poreza, uz izuzetak Grčke i Slovenije.
Istraživanje Tax Justice Networka mjeri obujam korporativnih financijskih aktivnosti u zemljama, uključujući tokove novca, te transparentnost i porezne sheme, i na temelji tih kriterija dodjeljuje im bodove i odgovarajući rang, podsjeća Reuters.
Opća skupština UN-a usvojila je sredinom studenog prošle godine deklaraciju o uspostavi globalnog poreznog okvira koja bi trebala utrti put značajnijoj ulozi UN-a u pregovorima o međunarodnim porezima. Prijedlog je u listopadu predstavila Nigerija, pozivajući na izglasavanje porezne konvencije UN-a.
Incijativu je podržalo 125 zemalja, njih 48 bilo je protiv, a devet suzdržano, uključujući Norvešku, Tursku, Meksiko i Ujedinjene Arapske Emirate.
Protiv prijedloga bili su tada glasali, među ostalima, SAD, sve članice EU-a, Velika Britanija, te Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.
Na glasanju o poreznoj konvenciji UN-a većina članica OECD-a glasala je protiv, uz iznimku Čilea i Kolumbije koji su glasali za. Kostarika, Meksiko, Turska, Island i Norveška bili su suzdržani.
OECD je desetljećima uime ostatka svijeta odlučivao o globalnim poreznim propisima, upozorila je tada udruga, istaknuvši da su protivnice porezne konvencije UN-a odgovorne za 'bijeg' 359 milijardi dolara godišnje u porezne oaze.
Iznos čini tri četvrtine ukupnog globalnog gubitka, od 480 milijardi dolara godišnje, prema istraživanju Tax Justice Networka, objavljenom u prošlogodišnjem srpnju, koje je pokazalo da 311 milijardi dolara otpada na multinacionalne kompanije, a 169 milijardi na bogate pojedince.
U idućih deset godina iznos bi se trebao približiti pet bilijuna dolara, što približno odgovara globalnom izdvajanju za zdravstvenu skrb, upozorili su tada u udruzi. OECD je u priopćenju nakon glasanja u UN-u istaknuo da izmjenom poreznih propisa žele "pomoći u sprečavanju porezne evazije, štititi od erozije poreze baze i suzbijati nezakonite financijske tokove".
