Ministrica pritom iznosi podatke za dosadašnji dio prosinca, kada je u Hrvatskoj bilo 129,5 tisuća turista i 349,4 tisuće noćenja, što je 201 posto više dolazaka i 78 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2020., dok je u odnosu na isto razdoblje 2019. oko 62 posto dolazaka i 75 posto noćenja.

"U nekim dijelovima Hrvatske, poput Kvarnera, turizam ima i bolje rezultate nego u prvih 20 dana prosinca 2019., pa je tako primjerice turista iz Njemačke bilo 27 posto više nego u prosincu te pretpandemijske godine, domaćih gostiju 57 posto više, Slovenaca dva posto, dok su ruski turisti bili brojniji za gotovo 200 posto nego 2019.", kaže Brnjac za Hinu.

Kada se gleda rezultat na godišnjoj razini, do 20. prosinca je ostvareno oko 77 posto ukupnog turističkog prometa 2019., a najbolji rezultat u odnosu na 2019. zabilježen je u rujnu, kada je s 12,1 milijuna noćenja dostignuta razina od 94 posto iz rujna 2019. godine.

Posebno važnom ministrica ocjenjuje činjenicu da je u turizmu i ugostiteljstvu do oko 20. prosinca 2021. već ostvareno 85 posto ukupne vrijednosti fiskaliziranih računa iz cijele 2019. godine.

Turizam u 2022. i dalje: Tranzicija u inovativan, otporan i održiv sustav

Na pitanje što čeka turizam u 2022. i idućim godinama, Brnjac naglašava da slijedi razvoj u smjeru tranzicije turizma u inovativan, otporan i održiv sustav, čiji se učinci više ne promatraju kroz broj dolazaka i noćenja već kroz ravnotežu povoljnih financijskih učinaka, utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva, okoliš i zadovoljstvo radnika.

"U tijeku je izrada nove desetogodišnje strategije razvoja održivog turizma kojom ćemo definirati glavne razvojne smjerove i područja intervencija, odnosno reformi, kako bismo do 2030.ostvarili strateški cilj - pozicioniranje Hrvatske kao globalno konkurentne destinacije održivog turizma", kaže ministrica.

Kako bi se Hrvatsku već početkom 2022. pozicioniralo kao inovativnu i održivu destinaciju, Ministarstvo je iniciralo projekt dodatnog pošumljavanja za kompenzaciju emisija CO2 iz vozila turista, u sklopu čega će na temelju izračuna energetskog Instituta Hrvoje Požar saditi po više od milijun dodatnih stabala godišnje, a do 2030. u planu je posaditi oko 10 milijuna novih stabala.

"Vjerujem da će naši gosti cijeniti taj dodatni napor koji ulažemo kako bi oni ostavili "zeleni otisak" i kako bi Hrvatska bila prepoznata po prirodnim ljepotama kojima obiluje ali i po brizi i odgovornom odnosu prema resursima. Ministarstvo je pripremilo i novu oznaku održivog turizma s motom "Hrvatska – prirodno tvoja" (Croatia naturally yours) putem koje ćemo osigurati dodatnu promociju održivih praksi u hrvatskom turizmu. Vjerujem i da će se idući investicijski ciklus u turizmu voditi upravo tim načelima", dodaje Brnjac.

Promjene u turističkom sustavu

S početkom nove godine počinje i primjena određenih odredbi Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, koji je na snagu stupio još u siječnju 2020., a koje se odnose na izbor, imenovanja i statuse direktora turističkih zajednica.

"Turistički sustav čekaju nužne promjene koje moramo donijeti s ciljem stvarne transformacije hrvatskog turizma. Samo tako možemo promijeniti stvari nabolje. Turističko tržište želimo učiniti dostupnijim, ali i konkurentnijim te svima koji svojim vještinama mogu doprinijeti što kvalitetnijem pozicioniranju Hrvatske kao održive i odgovorne turističke destinacije pružiti šansu da to i pokušaju ostvariti, uz jasno definirane uvjete", kaže ministrica.

Nastavlja da se već prije pandemije, u 2019., počelo s reformom zakonskog okvira, koja je usmjerena na održivost i profesionalizaciju upravo sustava turističkih zajednica, gdje će sada direktori imati menadžerske funkcije na mandat od četiri godine, kao i uređivanje statusa posebnih oblika turističke ponude poput primjerice zdravstvenog turizma.

Krajem siječnja 2021., kako iznosi, regionalnim i lokalnim turističkim zajednicama diljem Hrvatske raspoređeno je ukupno 29,6 milijuna kuna iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent, te 9,7 milijuna kuna iz Fonda za udružene turističke zajednice.

"Početkom 2022. raspisat će se natječaj kojim će se na temelju prijavljenih projekata dodijeliti sredstva udruženim TZ-ovima i TZ-ovima na turistički nedovoljno razvijenim područjima, a nastavit će se i s reformama koje će pratiti strateške ciljeve jer želimo imati turističko zakonodavstvo za 21. stoljeće", najavljuje Brnjac.

Natječaji za sredstva iz NPPO-a na jesen 2022.

Na jesen 2022. mogu se pak očekivati i prvi javni natječaji za sredstva namijenjena turizmu iz NPOO-a, tj. za 2,2 milijarde kuna, što je do sada najveći izravni paket potpora sektoru, od čega je poduzetnicima namijenjeno 60 posto. Ostatak će se usmjeriti u ulaganja u javnu turističku i sportsku infrastrukturu, no i ta sredstva, objašnjava Brnjac, mogu koristiti i privatni poduzetnici u okviru javno-privatnog partnerstva.

"Ulaganja iz NPOO će dugoročno doprinijeti održivosti turizma jer će se financirati projekti koji doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji, kao i društvenoj održivosti turizma, u skladu s ciljevima nove Strategije razvoja održivog turizma do 2030. Vjerujem da u turističkom sektoru možemo računati na konstruktivnog partnera kao i do sada, te svima još jednom čestitam na uspješnoj 2021., i želim im i uspješnu, održivu i zdravu 2022.“, zaključila je ministrica Brnjac.