"Prva pandemijska godina 2020. svima nam je donijela minuse, prosječno čak 90 posto, dok se za 2021. očekuje ostvarenje od prosječno samo 50 posto prihoda iz predpandemijskih godina", naglašava predsjednik HUPKT-a Ranko Filipović, ističući kako je subjektima poslovnog i kongresnog turizma važna 'poluga' preživljavanja i opstanka bila državna pomoć za očuvanje radnih mjesta.

Pomogla je i jednokratna pomoć tvrtkama koje su za to ispunile kriterije. No, s obzirom na nastavak pandemije, pri čemu je kongresni/poslovni turizam jedan od najpogođenijih segmenata turističke industrije, Filipović smatra da će tom segmentu i dalje trebati pomoć.

Uz to, važnim za opstanak subjekata poslovnog turizma drži i izuzetnu prilagodljivost ponuditelja (hotelijeri, agencije, ugostitelji, tehnička podrška i drugi), koju sada tržište traži više nego ikada, kao i to što dio ugovorenih poslova ipak nije izgubljen, već odgođen iz 2020. za 2021. ili 2022. godinu.

"I hotelijeri i agencije potvrđuju da se tržište polako vraća, oprezno i s manje upita, pri čemu nas raduje što neki članovi naše udruge krajem ove godine dobivaju upite i iz velikih hotelskih tvrtki, poput Valamara i Maistre, za skupove od 250 i više sudionika za 2022. godinu", iznosi Filipović.

No, bez obzira na intenzitet oporavka tržišta velikih skupova, koji je sporiji od onog za manje skupove, u HUPKT-u smatraju da Hrvatska mora i može svoje, još predpandemijske, slabosti u vidu nedostatka velikih kongresnih kapaciteta pretvoriti u snagu i iskoristiti prilike na tržištu, budući da se očekuje višegodišnji trend održavanja manjih i srednje velikih poslovnih i stručnih skupova.

Za to Hrvatska već sada ima resursnu osnovu, iskustvo i certificirane profesionalce za organizaciju i odradu, a to je novi tržišni trend povezan i s protupandemijskim mjere, kojih će se svi još određeni broj mjeseci, pa možda i godina, morati pridržavati.

"Tržišta su se uslijed mjera zatvaranja na određeni način sama 'filtrirala' i organizatori, poput korporacija, sada svjesno žele organizirati svoje skupove i druge vrste događanja na visokoj razini u pomno odabranim i bližim destinacijama. Pritom su često boravci u nekoj destinaciji kraći i s manje sudionika, ali žele dobiti istinsku vrijednost za novac", kaže Filipović.

S druge strane, tu su i mnoga stručna društva i udruge, koja često traže i organiziraju hibridne skupove (uživo i online), što im je i niži trošak, a ipak se dio njih može vidjeti i uživo.

Upravo u tom hibridnom segmentu, procjenjuju u udruzi, je prilika za Hrvatsku u 2022. godini, jer može odraditi i najveće skupove, budući da raspolaže izvrsnim tehničkim mogućnostima i uhodanim pružateljima usluga svjetske kvalitete.

Slični su i globalni trendovi u kongresnom turizmu koji su, po riječima dopredsjednika HUPKT-a Slavena Reljića, predstavljeni na nedavno održanom svjetskom sajmu poslovnog turizma IBTM World u Barceloni, koji se nakon lanjskog virtualnog izdanja ove godine održao uživo, a na kojem se predstavila i Hrvatska s HTZ-om i subjektima iz nekoliko hrvatskih destinacija.

"Iako je na sajmu bilo vidno manje ponuditelja i oko 50 posto manje globalnih kupaca (organizatora), jer je izostao velik dio afričkih i azijskih te pojedine američke i europske kongresne destinacije i organizacije, ipak se vidio određeni optimizam. Bilo je i upita za Hrvatsku, prije svega s bliskih i primarnih europskih tržišta", prenosi Reljić.

Od globalnih trendova na IBTM-u su istaknuti oni pokretani "dubljim ljudskim potrebama" te da sve što se radi u event industriji ide iz ljudskog ponašanja, koje, kako se mijenja, utječe i na trendove. Među trendovima i za poslovni/kongresni turizam glavni su - održivost (društvena, ekološka i ekonomska), sigurnost (fizička, informatička, ekološka i zdravstvena), wellness (zdravstvena i rekreacijska komponenta u destinaciji), raznolikost, jednakost i inkluzivnost, virtualno iskustvo i lokalna ponuda.

Više nego prije potrebna je i kreativnost te inovativnost u organizaciji i produkciji subjekata poslovnog turizma, ali i nacionalnoj tržišnoj komunikaciji, te i Filipović i Reljić poručuju da se Hrvatska, iako drži korak s globalnim trendovima, može i bolje pozicionirati na europskoj i globalnoj karti destinacija poslovnog turizma.

Za to ključnim drže sinergiju privatnog i javnog na svim razinama te još bolju suradnju s resornim ministarstvom, HTZ-om, lokalnim turističkim zajednicama i HGK-ovim sektorom za turizam.

"Osnovna poslovna strategija profesionalaca hrvatske kongresne industrije će i dalje uključivati, osim brige o održivosti, glavnu snagu tj. vrhunsku kvalitetu ljudske usluge u organizaciji i provedbi poslovnih skupova, što bi trebala biti i glavna snaga i strategija i hrvatskog odmorišnog turizma", poručuju iz te udruge.