Tijekom tri ljetna mjeseca, od lipnja do kolovoza 2021. godine, u turističkom smještaju Europske unije ostvareno je 856 milijuna noćenja, što je 22 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, ali još uvijek 31 posto manje u odnosu na zadnje ljeto prije pandemije, dakle ono 2019. godine.

Rast noćenja u odnosu na prošlu godinu vidljiv je u svim članicama EU-a s dostupnim podacima izuzev Latvije, u kojoj je zabilježen pad od 16 posto. Najsnažniji oporavak na godišnjoj razini zabilježile su Grčka, Malta i Španjolska s rastom broja noćenja većim od 100 posto.

Hrvatska je rastom broja noćenja od 54 posto znatno iznad prosjeka Europske unije, ali je ta stopa niža nego u ostalim mediteranskim destinacijama. No usporedba s prošlom godinom ne pokazuje pravu sliku jer je Hrvatska već 2020. ostvarila snažniji oporavak od glavnih konkurenata.

Usporedba ovogodišnjih rezultata s pretpandemijskim, onima iz 2019. jasno pokazuje da je Hrvatska uspješnija u brzini oporavka od glavnih konkurenata na Mediteranu. S 53,6 milijuna noćenja tijekom tri ljetna mjeseca, Lijepa Naša je dostigla 81 posto rezultata iz 2019.

S druge strane Grčka je s 42 milijuna noćenja tek na 52 posto noćenja iz 2019., Malta na 56 posto, Portugal na 63 posto, a Španjolska na 65 posto.

Najbliža Hrvatskoj po brzini oporavka je Italija. Jedna od najpoznatijih svjetskih turističkih destinacija, koja u ljetnim mjesecima ostvari tri puta više noćenja nego Hrvatska, dostigla je 77 posto noćenja iz pretpandemijskog razdoblja.

Od ostalih europskih zemalja najuspješnija u turističkom oporavku je Nizozemska te je u ljetnim mjesecima ostvarila čak 95 posto noćenja iz 2019. godine.

Predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić smatra da možemo biti zadovoljni rezultatima turističke sezone u odnosu na glavne europske konkurente, ali ističe da jedna sezona ne može nadoknaditi operativni gubitak turizma iz 2020., koji je iznosio 3,4 milijarde kuna.

'Oporavak od ove krize bit će dug i turistički sektor i dalje računa na razumijevanje Vlade u potrebi jačanja konkurentnosti sektora koji će u narednim godinama biti sve izloženiji vrlo jakoj mediteranskoj konkurenciji koja se vraća na velika vrata, željna vraćanja izgubljenog prometa', ističe Ostojić.

On smatra da će negativni učinci pandemije na turizam i dalje slabiti, ali upozorava na glavne izazove za daljnji turistički oporavak.

'S obzirom na to da se u ovom trenutku čini da možemo očekivati slabljenje negativnih učinaka pandemije u narednim sezonama, ključni problem turističkog sektora postaje nedostatak radne snage. Zbog nedostatka radnika najveće turističke kompanije su, prema rezultatima ankete koje je proveo HUT među svojim članicama sa 16.000 zaposlenih, već ove godine propustile uprihoditi čak 100 milijuna eura. Taj čisti gubitak za hrvatski turizam mogao bi sljedeće godine biti puno veći, a dugoročne posljedice po turizam zbog nemogućnosti održavanja kvalitete i konkurentnosti ponude u odnosu na konkurenciju mogle bi biti puno ozbiljnije', naglašava Ostojić.

Stoga su u Hrvatskoj udruzi turizma razradili prijedlog mjera koje bi omogućile bolje korištenje potencijala na domaćem tržištu rada kroz poticajne mjere za studente i umirovljenike te za zadržavanje sezonskih radnika. S druge strane u HUT-u traže ubrzanje administrativnog okvira za uvoz radne snage koji trenutno nije prilagođen potrebama gospodarstva.

Jedan od izazova u nastojanju ostvarenja bržeg oporavka su prepreke za investiranje.

'Važno je početi donositi konkretne odluke koje će stvoriti značajno poticajniji okvir za investiranje u turizam. Samo investiranjem u kvalitetu možemo držati korak s jakom konkurencijom, ali i s trendovima u potražnji koji su nam i u ovoj krizi jasno pokazali da objekti više razine nemaju nikakvih problema s popunjenošću ni s cijenama svoje usluge, a oni koji ne investiraju svake godine su u sve većem problemu', zaključuje Ostojić.

U Europskoj komisiji za putovanja (ETC) ističu da je Europa, zbog visoke stope cijepljenosti, spremna za brz oporavak turizma.

'Uvođenje cjepiva protiv covida bilo je ključno za ublažavanje zahtjeva za ulazak i povećanje privlačnosti putovanja tijekom ljetne sezone. Međutim napori na području cijepljenja neće biti dovoljni. Kako se približavaju zimski mjeseci, imperativ je da Europa nastoji dodatno obnoviti slobodu kretanja primjenom holističkih i koherentnijih pristupa za putovanja unutar i izvan EU-a’, naglašava Luís Araújo, predsjednik ETC-a u komentaru tromjesečnog izvješća European Tourism Trends & Prospects.