Prema objašnjenju iz Brodosplita, splitski škver zapao je u financijske poteškoće zbog nemogućnosti povlačenja punog iznosa kredita ruske VTB banke, obuhvaćene zapadnim sankcijama zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Kako bi premostio financijske probleme, vlasnik DIV grupe i Brodosplita Tomislav Debeljak pokušao je dobiti sredstva od HBOR-a pozivajući se na višu silu i interese spašavanja proizvodnje.

No kako u HBOR-u nisu našli shodnim dodatno se izložiti brodogradilištu, Debeljak je pokrenuo predstečajni postupak. Prethodno je isto to učinio za DIV grupu, matično poduzeće koje je financijski pomagalo Brodosplitu zbog problema s refinanciranjem kredita ruskog VTB-a.

Prema podacima predanim Trgovačkom sudu, predstečaj je zatražen zbog blokade računa i nemogućnosti podmirenja dospjelog duga od 44,6 milijuna kuna. Zanimljivo je to da se najveći dio tog duga odnosi na povezana društva u 100-postotnom vlasništvu Brodoplita. Riječ je o tvrtkama Brodogradilište specijalnih objekata i Dream One Shipping, a koje su sjele na račun Brodosplita s iznosom od 28,2 milijuna kuna. Državi po osnovi poreza i doprinosa Brodosplit duguje oko pola milijuna kuna, a ostalo su uglavnom manji računi za komunalije i sitnije nabavke.

Vadio se na privremene teškoće

Debeljak ističe da je riječ o relativno malom dugu u odnosu na promet brodogradilišta, dajući do znanja da je riječ o privremenim teškoćama. No uvid u bilancu i strukturu financijskih obveza ukazuje na dublje poremećaje u poslovanju splitskog škvera.

Vrijednost ukupne imovine Brodosplita iznosi 2,37 milijardi kuna, omjer zaduženosti i vlastitog kapitala je otprilike pola-pola i ne ukazuje na prezaduženost kompanije. Međutim problem leži u strukturi obveza. Naime najveći dio obveza je kratkoročnog karaktera i nekoliko puta premašuje kratkoročnu imovinu.

Među kratkoročnim obvezama prevladavaju bankarski krediti koji su ovih dana stigli na naplatu. Najvećim je dijelom riječ o kreditima ruske VTB banke za financiranje dva brodograđevna projekta, od kojih je krajem ožujka dospio kredit s iznosom glavnice od 50 milijuna eura, koji nosi sudužništvo DIV grupe, a sredinom travnja dospio je i drugi ukupnog iznosa glavnice od 32 milijuna eura.

U Brodosplitu ističu da su sankcije Rusiji onemogućile daljnju realizaciju kredita, no izgleda da je suradnja ranije pukla jer je VTB banka još u studenom prošle godine uskratila dodatnih osam milijuna eura za dovršetak gradnje malog polarnog kruzera Janssonius.

Jedrenjakom uplovili u veće probleme

Ključni problem je prethodni projekt, veliki jedrenjak Golden Horizon, financiran prvim kreditom od 50 milijuna eura. Zbog razilaženja s originalnim naručiteljem tog posla jedrenjak na kraju nije isporučen i naplaćen, već je predan na upravljanje Brodosplitovoj kompaniji na Maršalovim Otocima.

Slična je sudbina i polarnog kruzera Janssonius, još nedovršenog. Prvobitni naručitelj odustao je zbog kašnjenja pa je Brodosplit ugovorio posao sam sa sobom, odnosno s Brodosplitovom tvrtkom na Maršalovim Otocima - Polaris Expeditionsom.

Dakle Brodosplit je u izgradnju dva broda utrošio više od 80 milijuna eura, ali ih nije uspio prodati i naplatiti.

Da u splitskom škveru nije problem samo kratkoročna nelikvidnost, upozorio je na to i ministar financija Zdravko Marić. 'Krediti su najvećim dijelom povučeni. Dakle sredstva su odobrena. A jedan od ta dva broda čak je i završen. Ne vidim kako su tu konkretno sankcije i situacija s VTB bankom utjecale na funkcioniranje Brodosplita', izjavio je Marić na upit novinara.

Apostrofirao je da od splitskog škvera postoje i dodatni zahtjevi za likvidnošću i podrškom u novim poslovima, što će HBOR razmotriti. 'No treba raščlaniti cijelu tu priču', poručio je Marić, dodajući da se vode razgovori s Brodosplitom, a HBOR to uvijek čini u najboljoj vjeri i namjeri.

Napomenuo je i da je HBOR izložen Brodosplitu u iznosu od oko 70 milijuna eura, a tu je i izdano jamstvo države za izgradnju broda od 32 milijuna eura.

Dodirne točke

Debeljakova poslovna drama podsjeća na financijski krah Ivice Todorića, kojemu su lokalni kreditori zbog nelikvidnosti i netransparentnosti poslovanja uskratili podršku, a zadnje utočište našao je u ruskim bakama.

O sudbini Brodosplita i DIV-a te njihovih oko 4000 radnika sada će, kao i u slučaju Agrokora, odlučivati vjerovnici, a presudnu riječ imat će ruska banka kao najveći vlasnik duga. Hoće li Debeljak dobiti povjerenje za nastavak brodograđevne djelatnosti ili će vjerovnici odlučiti drugačije, vidjet ćemo nakon okončanja predstečajnog postupka.