U trećem tromjesečju 2010. pojavile su se prve naznake izlaska hrvatskog gospodarstva iz recesije. Desezonirana je vrijednost BDP-a porasla prvi put nakon više od dvije godine, ali analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly navode da je još uvijek prerano govoriti o oporavku gospodarstva jer njihove procjene za četvrto tromjesečje ukazuju na mogući novi pad BDP-a.

Po njihovim procjenama, pad BDP-a u 2010. godini iznosit će 1,3 posto.

Negativna kretanja u realnom sektoru ubrzo će se zaustaviti, zbog čega bi u prvoj polovici ove godine trebao započeti oporavak, a po prognozama EIZ-a, bit će sporiji nego što se ranije očekivalo - rast BDP-a u 2011. mogao bi iznositi 1,3 posto, a 2,4 posto u 2012.

Oporavak će se zasnivati na rastu domaće potrošnje, a u 2012. će dodatni doprinos doći od oporavka investicija potaknutih pripremama za pristupanje EU. Procjenjuju da će se nastaviti i rast izvoza, iako po nešto nižim stopama nego prošle godine, a s rastom uvoza doći će i do blagog porasta deficita tekućeg računa platne bilance, ali bi on ipak trebao ostati na relativno niskoj razini od oko 3 posto BDP-a.

Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju da će se negativni trendovi na tržištu rada nastaviti tijekom ove godine, čak i nakon što realni sektor zabilježi prva pozitivna kretanja, pa će stopa registrirane nezaposlenosti narasti sa 17,6 posto, koliko je u prosjeku procijenjeno za 2010, na 18,2 posto u 2011, da bi tek 2012. došlo do smanjenja na 17,7 posto.

'Kratkoročne prognoze za tržište rada su izrazito nepovoljne. Prvo tromjesečje ove godine moglo bi završiti sa 340-350 tisuća nezaposlenih, odnosno sa stopom nezaposlenosti od 20 posto. Iako se nakon toga očekuje sezonsko smanjenje nezaposlenosti, temeljni trendovi ostat će nepovoljni tijekom ove godine', ističu u Ekonomskom institutu.

Ukazuju i na rastuće inflacijske pritiske koji dolaze sa svjetskog tržišta sirovina i hrane, uz tendenciju porasta domaćih cijena energenata, vode i komunalnih usluga. Zbog pretpostavljenog stabilnog tečaja rast inflacije bit će ipak postupan, s prosječnih 1,1 posto u 2010. na 2,3 posto u 2011. te 2,7 posto u 2012.

Fiskalni će deficit nastaviti rasti u ovoj godini, dok bi u idućoj, zbog primjene pravila o fiskalnoj odgovornosti, trebalo doći do njegovog smanjivanja.

Analitičari EIZ-a upozoravaju da bi tržište rada moglo predstavljati jedan od glavnih rizika za ostvarenje očekivanog oporavka, s obzirom da bi povećana nezaposlenost mogla smanjiti osobnu potrošnju.

'Upućuje se i na slabljenje izvoza i povratak starog obrasca gospodarskog rasta koji se zasniva na domaćoj potrošnji, čime se u situaciji visokog vanjskog zaduženja više neće moći generirati stabilan rast. Očekuju se i otežani uvjeti financiranja javnog duga zbog smanjenja kreditnog rejtinga zemlje, ali se smatra da povećana fiskalna odgovornost i učinci pristupanja EU mogu pomoći rastu gospodarstva možda i više nego što se sada očekuje', ističu iz Ekonomskog instituta.