Na godišnjoj razini, bruto inozemni dug povećan je za 1,72 miliarde kuna ili gotovo 4 posto, dok je na mjesečnoj razini smanjen za 99 milijuna eura. U odnosu, pak, na kraj 2021. godine, bruto inozemni dug je uvećan za 631 milijun eura ili 1,4 posto.

Kako navode iz HNB-a, to je rezultat rasta duga svih domaćih sektora osim središnje banke, čije je stanje bruto inozemnog duga smanjeno za pola milijarde eura zbog pada obujma repo-poslova.

S druge strane, svoj su bruto inozemni dug povećale kreditne institucije za 0,6 milijardi eura, zatim ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu, za 0,3 milijarde eura te država, za 0,2 milijardi eura.

"Unatoč rastu duga u apsolutnom iznosu, snažan rast BDP-a u prvom tromjesečju rezultirao je poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti za 1,2 postotna boda u odnosu na kraj 2021. te je na kraju ožujka 2022. iznosio 76,7 posto BDP-a", ističu iz HNB-a.