Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na kraju prvog tromjesečja ove godine bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 43,8 milijardi eura, što je 0,5 milijardi ili 1,1 posto manje nego na kraju istog razdoblja prošle godine
"Time se nastavlja pad inozemne zaduženosti na godišnjoj razini, čiji se kontinuitet bilježi u posljednjih 16 mjeseci poduprt razduživanjem tvrtki i opće države te posebno banaka", navode analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na podatke HNB-a.
Ističu i da se radi o nastavku utjecaja ekspanzivne monetarne politike zbog čega je likvidnost dovoljna, dok su uvjeti zaduživanja poboljšani.
"Zbog toga se država i tvrtke sve više orijentiraju na financiranje na domaćem tržištu i u domaćoj valuti, što omogućuje i smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija", navodi se u analizi HGK, objavljenoj u ponedjeljak.
vezane vijesti
Dodaje se i to da je u ožujku, u odnosu na veljaču, bruto inozemni dug porastao za 1,8 milijardi eura, što je, kažu analitičari HGK, rezultat rasta duga opće države za 0,8 milijardi eura zbog izdavanja obveznice na inozemnom tržištu te rasta duga središnje banke za 0,9 milijardi eura zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove.
Zbog toga je ukupan bruto inozemni dug na kraju prvog kvartala ove godine bio za 2,1 milijardu eura veći nego na kraju prošle godine.
Tomu je, navode analitičari HGK, najveći doprinos dao rast duga središnje banke, za 1,3 milijarde eura, i opće države, za 0,7 milijardi eura, uz rast duga na temelju izravnih ulaganja, za 33,1 milijun eura, te duga drugih monetarnih financijskih institucija, za 29,3 milijuna eura.
Istodobno su ostali domaći sektori smanjili razinu svog inozemnog duga za 5,2 milijuna eura, unutar čega najviše javna nefinancijska društva, za 64,1 milijun eura, dok je dug privatnih nefinancijskih društava i ostalih privatnih financijskih institucija, osim monetarnih financijskih institucija, povećan za 33, odnosno 28,2 milijuna eura.
Rast bruto inozemnog duga zemlje tijekom ožujka primarno je, ističu analitičari HGK, posljedica izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi eura.
"Riječ je o privremenom povećanju inozemnog duga opće države jer je iz sredstava dobivenih izdavanjem obveznice već u travnju refinancirana inozemna obveznica koja je dospjela u tom mjesecu", poručuju analitičari HGK.
U ostatku godine očekuju nastavak dosadašnjih trendova u kretanju bruto inozemnog duga, što će, poručuju, rezultirati daljnjim smanjenjem njegova udjela u BDP-u koji trenutno iznosi 93,5 posto.
"To će povoljno utjecati na smanjenje rizika zemlje, a time i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga", zaključuju analitičari HGK.
