Naznake oporavka koje su se javile u trećem tromjesečju prošle godine, kada je nakon sedam uzastopnih tromjesečja zabilježen rast BDP-a od 0,3 posto, raspršio je pad od 0,6 posto u posljednjem tromjesečju, a gospodarska aktivnost nije pojačana ni na početku ove godine, konstatira se u drugom ovogodišnjem izdanju RBAnaliza.

Industrijska proizvodnja smanjila se u prva dva mjeseca za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok međugodišnji pad zaposlenosti iznosi nešto nižih 2,6posto, zahvaljujući pozitivnom doprinosu zapošljavanja u javnom sektoru. Zaposlenost je najintenzivnije pala u građevinarstvu, u posljednjih dvanaest mjeseci za 11,7 posto, u skladu s očekivanjima nakon dvoznamenkastog pada investicija u fiksni kapital.

Pozitivna kretanja prisutna su u području odnosa s inozemstvom. Deficit računa tekućih transakcija platne bilance smanjio se prošle godine na svega 1,4 posto BDP-a zbog stagnacije uvoza roba, što je posljedica izostanka oporavka potrošnje te snažnog pada investicija. Ostvareni rast izvoza roba i usluga stabilizirao je inozemni dug.

Dug privatnog sektora nije se povećao, za razliku od javnog sektora, čiji se dugoročni inozemni dug i dalje povećava uslijed financiranja neprilagođene državne potrošnje. U prvom tromjesečju ove godine država je otplatila dospjelu euroobveznicu od 750 milijuna eura, a zatim je na američkom tržištu izdala novu obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi dolara. U drugom tromjesečju očekuje se još jedno izdanje obveznice na europskom tržištu u približno istom iznosu.

Strukturni problem dvostrukog deficita (platne bilance i proračuna), koji je ograničavao primjenu mjera za vođenje antirecesijske ekonomske politike u razdoblju globalne krize, sveo se na problem održivosti javnih financija. Za razliku od zemalja u okružju, Hrvatska ni u 2011. godini ne očekuje smanjenje deficita proračuna.

Razina javnog duga u odnosu na BDP krajem prošle godine iznosi 42 posto, što ne ugrožava zadovoljavanje Mastriških kriterija za ulazak u EMU, ali zabrinjava brzi rast javnog duga zbog neprekidno visokog deficita proračuna.

Analitičari RBA smatraju da mjera zamrzavanja rashodne strane proračuna u uvjetima stagnacije ili pada BDP-a nije dovoljna za uravnoteženje javnih financija, posebice zbog očekivanog pretvaranja dospjelih državnih garancija u javni dug.