intervju

Budućnost digitalne komunikacije

04.09.2018 u 10:47

Bionic
Reading

Razgovarali smo s voditeljem ovog novog studija u ponudi Algebre, dr. sc. Sinišom Bogdanovićem, kako bismo budućim studentima zainteresiranima za područje digitalnog dizajna približili što ovakav studij sve uključuje

Od ove akademske godine, Visoko učilište Algebra provodi i studij dizajna koji je dosad provodila Visoka škola Agora. Tijekom proteklih mjeseci, ova su dva visoka učilišta surađivala na projektu integracije i ažuriranja programa; naglasak je sada stavljen na dizajn primijenjen u digitalnoj komunikaciji poput Web dizajna, dizajna interakcije, dizajna sučelja aplikacija, digitalne ilustracije i sl. Drugim riječima, studij je doživio značajnu transformaciju prema digitalnim znanjima kakva su danas ključna i prisutna u svjetskim studijima iz područja umjetnosti i dizajna.

Razgovarali smo s voditeljem ovog novog studija u ponudi Algebre, dr. sc. Sinišom Bogdanovićem, kako bismo budućim studentima zainteresiranima za područje digitalnog dizajna približili što ovakav studij sve uključuje.

Studij digitalnog dizajna dosad je provodila Visoka škola Agora, a od ove je akademske godine integriran te će se provoditi u okrilju Visokog učilišta Algebra. O kakvom se studiju radi?

Preddiplomski studij dizajna u trajanju od tri godine osposobit će studente za rad na području digitalnog dizajna, dizajna tržišnih komunikacija i vizualnih komunikacija. Tijekom te tri godine suočit ćemo studente s rješavanjem vizualnih izazova i dati im konkretne pristupe, najbolje prakse i alate. Osim dizajnerskih znanja i primijenjenih alata, fokus je i na društvenim te poslovnim vještinama koje će studentima omogućiti da se, na kraju, i zaposle u digitalnim agencijama, dizajnerskim ili developerskim tvrtkama, odjelima marketinških komunikacija ili da, pak, krenu s vlastitom karijerom freelancera ili poduzetnika.

Koliko je digitalija utjecala na razvoj područja dizajna?

U zadnjih desetak, petnaestak godina koliko je Visoka škola Agora provodila ovaj studij, promjene su zaista značajne. Prije petnaest godina imali smo, primjerice, situaciju da su tiskani mediji i dalje bili moćniji, značajniji od digitalnih, a danas je situacija posve drugačija – naravno da je tisak i dalje važan, ali velika se prednost daje digitalnim kanalima i medijima. Takvi trendovi, uključujući i razvoj mobilnih tehnologija i društvenih mreža, utječu i na povećanu potrebu za odgovarajuće obrazovanim digitalnim dizajnerima. Vidimo da se mnogi danas pokušavaju baviti ovim poslom a, iskreno, ne znaju osnove dizajna – ovaj studij upravo je idealan za one koji se profesionalno žele baviti dizajnom u digitalnom dobu.

Kakve karijere i radna mjesta čekaju one koji završe ovaj studij dizajna?

Digitalni dizajner, WEB dizajner, Frontend dizajner, UX dizajner, grafički dizajner – to su primjeri nekih radnih mjesta i poslova na kojima će moći raditi oni koji završe ovaj preddiplomski studij. No, moći će raditi i povezane poslove – primjerice, moći će biti i aktivni sudionici cijelog marketinškog i kreativnog procesa jer ćemo ih kroz niz kolegija iz područja marketinga, istraživanja i psihologije pripremiti da mogu vrlo ciljano odgovarati na potrebe konzumenta vizualnog sadržaja ili konačnog proizvoda.

Spomenuli ste da studenti tijekom studija savladavaju i određene poslovne vještine. Koliko je to danas važno?

Kada smo inicijalno osmišljavali ovaj studijski program, cilj nam je bio "proizvesti" upravo cjelovite stručnjake, a ne osobe uskoro usmjerene samo na dizajn. Gotovo svatko može naučiti osnove dizajna, čak i sam – ali ta osoba neće imati tu ukupnu sinergiju koju dobiva kroz društvene i ekonomske predmete na studiju. Valja znati razmišljati na poslovan način, mora se znati postaviti u ulogu klijenta, korisno je znati napraviti istraživanja i slično.

Iako se često govori kako dizajn predstavlja potpunu slobodu i kreativu, to baš i nije u potpunosti točno. Digitalni dizajn – odnosno dizajn komunikacija – okrenut je ka klijentu i proizvodu, a za svakog klijenta i proizvod postoji svojevrsno "igralište" unutar kojeg rješavamo vizualne probleme i izazove, kako bi proizvodi bili uporabni i korisni, a uz to izgledali lijepo i dizajnirano. No, na kraju svaki proizvod i usluga moraju se na određeni način „prodati“ i biti korisni.

Kakva su dosadašnja iskustva sa studentima na ovom, za Algebru novom programu?

Nakon 11 generacija koje su završile ovaj studij u Agori, možemo se pohvaliti da su svi studenti nakon završetka programa u pravilu vrlo brzo nalazili poslove u velikim agencijama (poput McCanna, Greya, BBDO…), specijaliziranim dizajn studijima, često su radili kao web dizajneri ili dizajneri za druge digitalne kanale. Mnogi uspješno rade i u svojim tvrtkama ili usluge nude kao freelanceri. Tijekom studija, i oni su imali priliku proći stručne prakse u velikim agencijama i manjim studijima pa je to zasigurno bio odličan put.

Kakve su prilike za stručnu praksu i rad u realnim poslovnim okruženjima već tijekom studija?

Svaki student tijekom studija ima praktički dvije prakse: prva predstavlja klasični praktikum u trajanju od 5 tjedana koji se izvodi između 2. i 3. godine studija u ljetnom dijelu semestra, i tijekom nje izrađuje svoj portfelj radova, a druga je praksa zapravo završni rad tijekom kojega student radi na velikom, realnom projektu, povezan s tvrtkom iz sektora dizajna. Osim toga, nastavljamo s praksom omogućavanja studentima da se natječu na europskim natjecanjima u dizajnu, poput EACA – Ad Venture, D&AD ili Design Weeka. Prije nekoliko godina naš je tim na natjecanju Ad Venture osvojio drugo mjesto, a to je odličan pokazatelj potencijala programa!

Koje trendove i tehnologije u području dizajna vidite kao značajne u narednih nekoliko godina? Primjerice, što će se događati s virtualnom i nadopunjenom stvarnošću?

Vidim veliki prostor u nekoliko područja. Masovna populacija neke će tehnologije prihvatiti ili možda i neće, ali prostora za nove izazove dizajnera svakako će biti u spomenutim područjima. Virtualna stvarnost djeluje vrlo zanimljivo, primjerice, u sektoru turizma. Zanimljivo je reći kako će i dizajn te produkcija zvuka i glasa također biti sve važniji. No, već danas, primjerice, možemo reći da je prihvaćena tehnologija 3D printanja, koja je otišla toliko daleko da je posve moguće kako će se i ljudski organi moći printati tom tehnologijom. Tu će svakako biti posla za dizajnere jer 3D printanje ulazi i u proizvodnju, građevinarstvo i mnoge druge industrije.

Kako se studij digitalnog dizajna uklapa uz studije koje Visoko učilište Algebra trenutačno provodi – primijenjeno računarstvo i digitalni marketing? Na prvi pogled, brojne su prilike za sinergiju i suradnju studenata s različitih studija i smjerova…

Studij, na kojem smo tijekom ovog ljeta napravili izmjene, je iznimno komplementaran sa spomenutim studijima u Algebri. Programeri pišu kod, digitalni marketing osmišljava komunikaciju kampanje, a studij dizajna okrenut je kreiranju temeljnog komunikacijskog sloja s korisnikom, npr. sučelja aplikacija, kreativnih elemenata kampanja, vizualnih dijelova projekata i sl. Primjerice, studenti dizajna svladat će crtanje i ilustraciju, što se ne uči na drugim studijima – predmeti vezani uz crtanje protežu se kroz čak osam semestara. Fokus je također na kreativnoj izradi kampanja. Naravno, neki se od predmeta preklapaju, ali studij dizajna stavlja snažan naglasak na kreativu i umjetnost.

Uvijek se, naravno, postavlja pitanje je li dizajn umjetnost ili nije. Naravno da u jednom smislu jest, kao kreativni izričaj uvijek pripada domeni umjetnosti, ali budući da je dizajn tržišno orijentiran, umjetnost katkada pada i u drugi plan jer je važno napraviti privlačan proizvod koji je moguće prodati.

U budućnosti očekujem da će se ovi studiji jako dobro povezati te da će i studenti sa svih studija i smjerova zajedno surađivati na nekim projektima ili natjecanjima.

Tko su predavači i mentori na studiju dizajna?

Nastavu na ovom studiju drže odreda art direktori, grafički dizajneri, veliki kreativci! Oni koji predaju umjetničke predmete, poput crtanja, predavači dolaze iz prakse i s umjetničkih institucija, a grafički dizajneri i art direktori dolaze iz raznih agencija, vodećih na našem tržištu. Gotovo svi imaju više od desetljeća iskustva i zaslužene brojne nagrade. Velika je bila investicija i u daljnje školovanje naših profesora i predavača.

Kako ovakav studij dizajna kotira na europskoj razini, u usporedbi s drugim zemljama i studijima?

Imamo odlična iskustva s Erasmus programom i razmjenom studenata – u oba smjera, što s našim studentima koji su odlazili na programe u inozemstvo, što sa studentima iz inozemstva koji su određeni dio programa završili u Hrvatskoj. Imali smo suradnju sa studijima i koledžima za dizajn iz Portugala, Njemačke i Nizozemske i uvijek se pokazalo da naši studenti imaju šira opća znanja i brže pristupaju rješavanju problema od njih.

Ali, s druge strane, studenti iz tih zemalja često su bili slobodniji u predlaganju rješenja i pristupu, nemaju neka ograničenja koja mi još uvijek imamo – mogao bih čak reći da su uporniji i konzistentniji u radu. Mnogo toga može se naučiti upravo iz takvih razmjena te ćemo na međunarodnoj suradnji svakako nastaviti raditi kako bismo našim studentima pružili takve prilike.

Kakva je perspektiva studenata koji žele nastaviti obrazovanje nakon preddiplomskog studija – što se dalje uči na diplomskom studiju?

Tijekom tri godine preddiplomskog studija, studenti nauče koristiti sve potrebne alate i uče razmišljati u kreativnom smislu. Znat će od ideje napraviti konkretan rad. Na diplomskom studiju ta se znanja bitno produbljuju, ali ne više toliko u tehničkom smislu koliko u onom mentalnom – studente učimo kako da razmišljaju i kako da rješavaju kompleksnije probleme, te kako da strateški planiraju. Nakon ukupnih pet godina studija, pojedinac će postati kreativni direktor, direktor marketinga ili direktor odnosa sa klijentima, dobar vođa tima – uz već stečena kreativna znanja i način razmišljanja. Znat će kontrolirati i voditi cjelokupan proces, znat će razgovarati s klijentom i moći će zapravo provoditi cijeli komunikacijski i poslovni dio u tom kreativnom procesu.