Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je u ponedjeljak najnoviju analizu međunarodne trgovine krivotvorenom robom koja pokazuje rast udjela krivotvorene robe u svijetu te ukazuje na Kinu i Hong Kong kao glavna izvorišta takve robe. Izvještaj koji je OECD izradio u suradnji s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo otkriva i da su glavne tranzitne točke za ulazak krivotvorene robe na tržište Europske unije Albanija, Ukrajina, Egipat i Maroko.

Analiza se bazira na podacima za trogodišnje razdoblje od 2013. do 2016. godine i obuhvaća informacije iz carinskih pregleda i zapljena robe na granicama u cijelom svijetu, odnosno ne uključuje i krivotvorenu robu proizvedenu i prodanu u jednoj te istoj zemlji. Prema tim brojkama, krivotvorena roba je 2016. činila oko 3,3 posto međunarodne trgovine te je dosegnula iznos od 509 milijardi dolara. Tri godine ranije udio krivotvorina u međunarodnoj trgovini bio je 2,5 posto, što znači da je broj falsifikata porastao, a to je posebno značajno u svjetlu činjenice da je opća razina svjetske trgovine tada bila u padu.

Kad se govori o krivotvorenoj robi, radi se o proizvodima kojima se krše pravila o intelektualnom vlasništvu, poput registriranih žigova, patenata, imena, brendova ili proizvoda kojima se krše autorska prava, ali podaci ne uključuju tzv. internetsko piratstvo. Dva daleko najznačajnija izvorišta takve robe su Kina i Hong Kong (koji, iako je politički dio Kine, i dalje u međunarodnoj trgovini ima zaseban status), odakle zajednički stiže više od četiri petine ukupnih carinskih zapljena te jednako tako visok udio vrijednosti sve zaplijenjene krivotvorene robe.

Kini i Hong Kongu u samom vrhu društvo još prave Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Turska, Singapur, Tajland i Indija kao značajna izvorišta u svjetskim razmjerima, mada pojedine druge države mogu imati značajnu ulogu za određene regije (npr. Panama za Sjevernu Ameriku, Urugvaj za Južnu, Pakistan za Bliski istok itd.). OECD u svojem izvještaju za svaku državu izračunava relativni indeks vjerojatnosti da će biti izvorište krivotvorene robe te Kina i Hong Kong na toj ljestvici imaju vrijednost 1. Države poput Emirata, Maroka, Pakistana ili Turske imaju razinu vrijednosti indeksa veću od 0,9. Hrvatska se na toj ljestvici nalazi u društvu prosjeka velikog broja zemalja koje nisu poznate kao značajna izvorišta falsifikata, poput Češke, Austrije, Estonije, susjednih Bosne i Hercegovine te Srbije, kao i mnogih drugih čiji se indeks kreće oko 0,15 bodova.

Izvještaj navodi i da najveći dio zaplijenjene krivotvorene robe, po vrijednosti, otpada na obuću i odjeću koji su 2016. činili gotovo 40 posto otkrivenih falsifikata. Pridodaju li se tome i proizvodi od kože, tada segment odjeće, obuće i modnih dodataka čini većinu otkrivenih krivotvorina kojima se trguje u međunarodnom prometu. Slijede elektronička oprema, satovi, medicinska oprema, kozmetika, igračke, nakit i farmaceutski proizvodi. No carinici su primijetili i rast falsifikata među robama koje se prije nije tako često viđalo, poput gitara i drugih muzičkih instrumenata poznatih proizvođača ili čak građevinskog materijala, dodaje se u izvještaju.

Zemlja čijim je kompanijama učinjena najviša šteta krivotvorenjem jesu Sjedinjene Američke Države, na koje otpada tek malo manje od četvrtine otkrivenih falsifikata. Slijedi Francuska (17 posto), Italija (15 posto), Švicarska (11 posto) i Njemačka (9 posto), što je razumljivo s obzirom na to da su upravo Francuska, Italija i Švicarska poznate kao države iz kojih potječu brojni popularni luksuzni brendovi koji su često na meti krivotvoritelja, ali i kupaca željnih takvih proizvoda. No u OECD-u navode da i sve veći broj tvrtki iz Singapura, Hong Konga, Brazila i Kine postaje meta krivotvoritelja.

Analiza otkriva i da je 58,5 posto kupaca, njih gotovo tri petine, svjesno da kupuje krivotvorenu robu dok ostatak vjeruje da kupuje originalni proizvod. Krivotvorena roba se daleko najčešće otkriva kad se uvozi putem manjih paketa, odnosno poštanskom i dostavom preko specijaliziranih kurirskih kompanija, a najmanje u željezničkom prometu. U razdoblju od 2014. do 2016. više od dvije trećine krivotvorina primijetili su upravo carinici koji provjeravaju poštanske i slične pošiljke.

Prema podacima koji su izdvojeni za Europsku uniju, u analizi se navodi da je 2016. oko 6,8 posto uvoza u EU (dakle, iz država koje nisu članice Unije) predstavljala krivotvorena roba i to u vrijednosti koja premašuje 120 milijardi eura. Tri godine ranije udio takve robe iznosio je pet posto. Među problemima koji se javljaju u nastojanju da se spriječi uvoz krivotvorina OECD navodi neadekvatne kazne za počinitelje, ali i posebna pravila koja vrijede u slobodnim trgovinskim zonama. Takve zone, u kojima se obično primjenjuju niži porezi, manje carinske kontrole i općenito labavija regulativa, mogu potaknuti trgovinu falsifikatima, objašnjava se u izvještaju.