'Prvi koraci ka digitalnoj ekonomiji ostvareni su prije 15-tak godina, kada su tvrtke počele stavljati sadržaje na web. Druga je faza bila uvođenje elektroničkog poslovanja, a treća, u kojoj je većina tvrtki danas, je razvoj digitalnog marketinga. Međutim, prava digitalna ekonomija nastaje u idućem koraku, pojavom fenomena Internet stvari odnosno u fazi komunikacije stvari bez ljudske intervencije. To je globalna mreža povezanih objekata poput kućanskih uređaja, pametnih gradova, automobila i sl. Tek pojavom internta stvari svi elementi digitalne ekonomije su ujedinjeni', naglasio je Boris Vrabec iz analitičke kuće Gartner.

Taj razvoj, dodao je, neće zaobići niti jednu gospodarsku granu, a imamo već i sektore koji su postali prve žrtve tog razvoja, primjerice glazbena industrija, izdavaštvo i mediji.

Trenutno je taj proces najzanimljiviji u sektoru zdravstva, no i ostatak javnih usluga treba slijediti svijetle primjere iz prošlosti, poput projekata e-građanina ili fiskalizacije, kako bi se adekvatno odgovorilo na potrebe i želje građana, a posebice gospodarstva, zaključio je Vrabec.

Anđelka Buneta, direktorica Fine kazala je kako agencija prati sve što se događa u poslovanju u zemlji te je ustvrdila da se nalazimo u neuređenom sustavu što se tiče poreza na dodanu vrijednost (PDV) i poslovanja u Europskoj uniji.

'Imali smo zapaženu ulogu u fiskalizaciji, dok s druge strane mi stalno razvijamo cijeli niz elektroničkih usluga. Pripremamo i ustav za poduzetnike, razvijamo e-račun i cijelo vrijeme ga moderniziramo. Želimo da nas i država prepozna kao respektabilnog partnera', kazala je Buneta.

Leda Lepri, pomoćnica u ministarstvu Uprave za e-upravu rekla je kako je potrebno dovesti informatizaciju državne uprave da djeluje kao jedinstvena cjelina. 'Povezujemo sustave da dobijemo prave usluge koje će biti dostupne svima', dodala je.

'Reakcije korisnika na projekt e-građani izuzetno pozitivne', istaknula jeLepri te dodala dase Hrvatska nacionalnim programom reformi obvezala takav sustav, pod nazivom e-poslovanje, izgraditi i za poduzetnike.

Plemenko Barišić, predsjednik uprave King ICT-a dodao je kako su glavne prepreke razvoju digitalne ekonomije u samoj Europskoj uniji u kojoj je regulativa složena i različita. 'Postoji 28 prava potrošača, visoka je pravna nesigurnost, od zemlje do zemlje imamo različite cijene usluga, autorska prava su raznorodna, sustav PDV-a je različit od visine do načina obračuna', nabrojao je samo neke prepreke razvoju digitalne ekonomije.

'Akcijski plan EU-a u narednom periodu treba ukloniti te barijere. Te barijere su glavni razlog što EU nije perjanica digitalne ekonomije već SAD i Kina prednjače', zaključio je.