Pokazala je to anketa koju je provela Hrvatska gospodarska komora (HGK) na 316 tvrtaka, u povodu treće godišnjice ulaska Hrvatske u EU. Čak 93 posto anketiranih tvrtki je u kategoriji malih i srednjih, dok sedam posto čine velike tvrtke.

'Na temelju provedene analize može se zaključiti da je u poduzetničkom sektoru generalna percepcija ulaska u EU pozitivna. Velike tvrtke ulazak u EU dočekale su spremnije te su se uhvatile u koštac s izazovima zajedničkog tržišta. Mikro-poduzeća u najmanjoj mjeri osjećaju pozitivne efekte pristupanja EU-u, a percepcija ulaska kod malih tvrtaka čak je unekoliko bolja nego kod srednjih. Oko 60 posto hrvatskih tvrtaka prisutno je na zajedničkom tržištu te postoji potencijal za povećanje tog broja', prokomentirao je rezultate ankete Saša Bukovac, pomoćnika direktora Sektora za međunarodne poslove HGK.

Koliko je zapravo važno pristupanje Hrvatske EU iz perspektive poduzetnika govori i činjenica da 84 posto ispitanika tvrdi da je ulazak RH važan ili izuzetno važan, dok njih 14 posto tvrdi da je činjenica da je RH postala dijelom EU-a nevažna za njihovo poslovanje.

Iskoristili priliku

Tako, primjerice 60 posto anketiranih tvrtaka posluje na EU tržištu, 20 posto njih ne posluje, ali ima namjeru, a 20 posto tvrtaka koje ne posluju na EU tržištu ni nema namjeru širiti svoje poslovanje. Pritom valja imati na umu da znatan broj tvrtaka koje nemaju namjeru poslovati na EU tržištu to nije ni u mogućnosti zbog prirode svojih djelatnosti.

Vidljivo je da 86 posto velikih tvrtaka, 60 posto srednjih te 62 posto malih djeluje na zajedničkom tržištu, a s druge strane svega 52 posto mikro poduzeća koja zapošljavaju manje od 10 radnika posluje izvan granica Hrvatske. Velike tvrtke značajno su prisutnije na zajedničkom tržištu, što je svakako posljedica njihove veće financijske moći i veće razine ulaganja u poboljšanje konkurentnosti.

Na zajedničkom tržištu najprisutnije su kemijska, drvno-prerađivačka, metaloprerađivačka i prehrambeno-prerađivačka industrija te je tako, primjerice, 100 posto anketiranih iz kemijske industrije prisutno na tom tržištu, dok je i kod ostalih navedenih sektora prisutnost veća od 80 posto.

Najnižu stopu prisutnosti na zajedničkom tržištu bilježe komunalno gospodarstvo (osam posto) te graditeljstvo i financijski sektor, kod kojih je udio prisutnih tvrtaka 26 posto, odnosno 47 posto.

Poticaj za izvoz

Usto, 37 posto anketiranih tvrtki izjavilo je da su po ulasku počeli izvoziti svoje proizvode u EU-u, pri čemu tim brojem nisu obuhvaćene tvrtke koje su izvozile i prije ulaska, dok je 40 posto njih povećalo izvoz roba na EU tržište. Sukladno tome, 38 posto anketiranih bilježi povećane prihode od izvoza posljednjih godina.

Sektorski gledano, najbolje rezultate bilježe poljoprivreda i ribarstvo te prehrambeno-prerađivačka industrija koje bilježe rast plasmana proizvoda na EU tržište od 64 posto, odnosno 62 posto, a s druge strane bilježe i iznimni izloženost konkurentskim proizvodima iz drugih zemalja članica (90 posto u prehrambeno-prerađivačkoj industriji i 76 posto u poljoprivredi i ribarstvu). Visoku izloženost konkurentskim proizvodima ili uslugama iskazali su i anketirani poduzetnici iz sektora turizma, trgovine i kemijske industrije.

Ipak, nešto više od jedne trećine ispitanika (37 posto) izjavilo je da ulazak u EU nije donio olakšanja u poslovanju. Međutim, ta brojka otprilike korespondira s udjelom anketiranih tvrtki koje ne posluju na zajedničkom tržištu (40 posto).

S druge strane, 63 posto anketiranih u ukupnom uzorku osjetilo je olakšano poslovanje po ulasku u EU, pri čemu prednjače velike tvrtke s više od 250 zaposlenih, od kojih je 73 posto izjavilo da se susreće s olakšanim poslovanjem. Istu percepciju ima 71 posto malih tvrtaka te 65 posto srednjih. Svega 50 posto mikro tvrtaka navelo je da im se po ulasku u EU olakšalo poslovanje, što proizlazi i iz njihove slabije prisutnosti na zajedničkom tržištu

Ulaskom u EU omogućeno je i olakšano sudjelovanje na javnim natječajima u svim zemljama članicama o čemu se pozitivno izjasnilo 64 posto anketiranih, gdje se po svim kategorijama bilježe ujednačeni odgovori.