Po istraživanju koje je prošloga tjedna objavila Europska komisija 80 posto građana EU-a slaže se s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima, a u Hrvatskoj sa sankcijama se slaže 82 posto ispitanika, priopćio je ured Europskog parlamenta u srijedu.

Najmanji je broj podržavatelja sankcija u Bugarskoj (44 posto), na Cipru (54 posto) i Slovačkoj (57 posto), dok se najviše ispitanika sa sankcijama slaže u Švedskoj (95 posto) te u Portugalu, Poljskoj i Danskoj (po 94 posto).

Istraživanje eurobarometra objavljeno u srijedu pokazuje i da samo 10 posto građana EU-a ima pozitivno mišljenje o Rusiji, a 22 posto ih gleda pozitivno na Kinu, 28 posto na Tursku, a 38 posto na Indiju.

Većina stanovnika EU-a ima pozitivno mišljenje o Ujedinjenom Kraljevstvu (65 posto) i SAD-u (58 posto). Posljednji put kada je Eurobarometar postavio to pitanje 2018. pozitivan stav o Rusiji je imalo 30 posto Europljana pa je velika promjena zasigurno posljedica invazije na Ukrajinu.

Pozitivan odnos prema Rusiji ima samo 13 posto Hrvata, ali ih 37 posto ima pozitivan stav prema Kini, a većina i prema Turskoj (52 posto) te Indiji (53 posto). Pozitivno na SAD gleda 53 posto Hrvata, a 63 posto ima pozitivan stav prema Ujedinjenom Kraljevstvu (64 posto).

U nijednoj državi EU-a većina građana nema pozitivan stav prema Rusiji, a tomu su najbliži Bugari s 49 posto i Ciprani s 36 posto.

Međutim, situacija je drugačija kada se postavi pitanje spremnosti na podnošenje posljedica mogućeg rasta cijena energije i hrane zbog sankcija. Na razini EU-a 40 posto je građana spremno podnijeti rast cijena energije kao posljedicu sankcija Rusiji, a 58 posto nije.

Samo je 21 posto ispitanika u Hrvatskoj spremno podnijeti rast cijena energije, a 78 posto nije, dok ih sličan postotak (76 posto) nije spreman prihvatiti rast cijena hrane kao posljedicu sankcija.

Rast cijena energenata spremna je prihvatiti većina ispitanika samo u Danskoj (85 posto), Švedskoj (79 posto), Nizozemskoj (73 posto), Finskoj (70 posto) i Luksemburgu (57 posto), a spomenute su zemlje također jedine u kojima je većina građana spremna na porast cijena hrane.

Najmanji je postotak ispitanika spreman prihvatiti porast cijena energenata i hrane u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru i Slovačkoj, a na petom je mjestu Hrvatska.

Ispitanici su u istraživanju mogli birati koja im je od navedene dvije izjave bliža: „obrana zajedničkih europskih vrijednosti poput slobode i demokracije mora biti prioritet, čak i ako utječe na cijene i životne troškove“ ili „zadržavanje rasta cijena i životnih troškova mora biti prioritet, čak i ako utječe na obranu zajedničkih europskih vrijednosti“.

Na razini EU-a je za 59 posto ispitanika bliža prva izjava, a za 39 posto potonja. Hrvati su gotovo podjednako podijeljeni po tom pitanju pa ih je 50 posto bliže prvoj izjavi, a 49 posto drugoj.

Obrana vrijednosti najvažnija je Dancima (85 posto),  Šveđanima (80 posto), Fincima (80 posto) i Nizozemcima (79 posto), a zadržavanje rasta životnih troškova prioritet je za 70 posto Bugara, 67 posto Mađara, 63 posto Maltežana i 62 posto Rumunja.