Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke od 261,1 milijardi kuna kredita koje su plasirale komitentima, bankama je u kašnjenju 86,6 milijardi ili nevjerojatna trećina portfelja. Iako je trend rasta loših kredita alarmantan, zbog visoke kapitaliziranosti banaka nema razloga za paniku, smatraju u HNB-u, ali ima za hitno restrukturiranje portfelja
'Bez obzira radi li se o jednom danu ili nekoliko mjeseci, sa zadnjim danom 2009. imamo 86,6 milijardi kuna, odnosno 33 posto ukupnog bankarskog portfelja u kašnjenju', rekao je Poslovnom dnevniku viceguverner HNB-a Davor Holjevac. Nakon posljednje sjednice Savjeta, na kojoj je bankama oslobođeno 2,9 milijardi kuna likvidnosti za pomoć gospodarstvu, HNB je objavio podatak da su loši krediti dosegli 7,62 posto u ukupnim plasmanima.
No, ta brojka izračunata je na temelju nerevidiranih izvješća. Banke su trebale izdvojiti dodatnih 652 milijuna kuna rezervacija (u odnosu na stanje na kraju trećeg kvartala), a jesu li, trebala bi utvrditi revizija. Nakon dodatnog izdvajanja rezervacija, bruto dobit će se smanjiti s trenutno iskazanih 4,3 milijardi kuna, a posljedično će porasti stavka loših kredita i to na razinu od 8 posto, procjenjuje regulator.
TRI RAZINE KAŠNJENJA
HNB prati tri razine kašnjenja: do mjesec dana, između jednog i tri mjeseca te dulje od 90 dana. Kašnjenje do mjesec dana nije zabrinjavajuća stavka i ona je tradicionalno iznimno visoka. Kad klijent kasni, primjerice samo jedan dan, u statistiku problematičnih kredita ubraja se cjelokupni iznos glavnice i pripadajuće kamate.
Kategorije od mjesec do tri mjeseca te duže od 90 dana su pokazatelj pogoršanja situacije u privredi i pažljivo se motre. 'Portfelj preko 90 dana popeo se s 19,8 na 20,5 milijardi kuna u tri mjeseca. Izuzetno veliki skok plasmana je u razdoblju 30 do 90 dana koji su se gotovo udvostručili, sa 7,8 na 13,5 milijardi kuna', kaže Holjevac.
Od 86,6 milijardi kuna kredita u kašnjenju, oko 50 milijardi kuna odnosi se na ostala trgovačka društva, 30 milijardi kasne građani, a ostatak je iz ostalih sektora. Iako građani najviše problema s otplatom imaju u segmentu nenamjenskih, raznih gotovinski kredita, rast nenaplativosti prelio se i na dosad relativno neokrznute - stambene kredite, koji su s razine 1,3 milijarde narasli na 1,4 milijarde kuna.
SVE VIŠE REPROGRAMA KREDITA
HNB muči i poseban problem 'na čekanju' - reprogrami kredita. Kad klijent ima problema sa servisiranjem, banka odobravanjem novog zatvara stari kredit (na koji ne mora izdvojiti rezervacije) i time se djelomično maskiraju problematični krediti. Prema posljednjim podacima, reprogrami su dosegli 11,1 milijardu kuna što znači da su, od kraja rujna do kraja prosinca, banke reprogramirale 2,2 milijarde kuna, što je rast od 25 posto!
'Stanje je pod kontrolom. Dobit banaka i kapitaliziranost zasad su dovoljni amortizer. No, na temelju pokazatelja, jasno jest da ukoliko ne dođe do restrukturiranja bankovnih portfelja, postoji veliki iznos reprograma i kašnjenja nad kojim se svi moraju zamisliti. Što će banke raditi sutra?', ističe Holjevac. Trend je, dakle, alarmantan, ali banke su s prosječnom stopom kapitaliziranosti od 15,7 posto sada sposobne izdržati poremećaje, ponavljuju u HNB-u.
Iako iz HNB-a stižu umirujuće poruke o zdravlju banaka, pitanje jest koliko dugo one mogu neokrznute izdržati silazan trend. Startna pozicija loših kredita 2009. bila je 4 posto, da bi završila na 90 posto više. Nakon revidiranja izvještaja, skok bi trebao biti 100-postotni.
