Hrvatska Vlada, naime, svake godine u ljeto usvaja tu uredbu kojom se određuju iznosi boravišne pristojbe za iduću godinu, i to za turistička noćenja u objektima u kojima se ta pristojba plaća po noćenju (hoteli, kampovi, charter) te za nautičare, odnosno vlasnike ili korisnike plovila koji tu pristojbu plaćaju za sebe i sve osobe koje noće na plovilu.

"Najavljeno povećanje boravišne pristojbe zasigurno neće negativno utjecati ni na jedan segment hrvatskog turizma, nego štoviše omogućit će povećanje iznosa za promociju i razvoj proizvoda. Uz to, današnji trenutak u kojem je Hrvatska vrlo tražena na najznačajnijim emitivnim turističkim tržištima treba iskoristiti za učvršćenje njene pozicije i za buduća vremena u kojima konkurencija neće mirovati, pa stoga i mi moramo pojačati promociju, što traže svi u sektoru i za što nam treba i više sredstava", ističe za Hinu pomoćnik ministra turizma Robert Pende.

Poručuje i da će mjere koje će raditi po pitanju promocije imati izravni učinak na daljnje povećanje turističkog prometa.

Prema novom prijedlogu Uredbe za 2018. najviši iznos boravišne pristojbe po osobi i noćenju u glavnoj sezoni povećava se za 1 kunu, sa 7 na 8 kuna, odnosno općenito raspon tog iznosa blago se povećava u odnosu na dosadašnje, pa se kreće od najmanjih 2,5 kune izvan sezone u D i ostalim razredima turističkih mjesta, do 8 kuna u A razredu turističkog mjesta i u glavnoj sezoni.

Napominjući da se pri tom povećanju vodilo računa da visina boravišne pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje, iz Ministarstva ističu kako je ipak i s novim povećanjima ta pristojba još uvijek najniža u odnosu na Hrvatskoj konkurente zemlje.

Pritom iznose primjere da se u Italiji raspon boravišne pristojbe kreće od 2 do 7 eura, u Španjolskoj od 0,45 do 2,25 eura, u Austriji od 0,15 do 2,18 eura, u resortu u Bugarskoj je malo iznad 6 eura, u Lisabonu 1 euro, kao i u BiH, itd.

"Iznosi boravišne pristojbe kakve sada imamo nisu se u hrvatskom turizmu mijenjali od 1999., što je podcrtano i u javnoj raspravi, koja je za tu uredbu završena 26. lipnja. U raspravi je bilo i dosta komentara koji su išli za tim da se povećanje te pristojbe već duže čeka, pogotovo zbog višestrukog porasta cijena svih usluga i proizvoda u svim tim godinama", kažu iz Ministarstva.

Dodaju da su u raspravi s terena dolazile i ideje da najviši iznos boravišne u glavnoj sezoni ne bude 8 nego 10 kuna.

S druge strane, za visinu paušalnog iznosa te pristojbe za nautičare kažu da se nije mijenjala od 2010., kada je i uvedena, te nautičari, vlasnici ili korisnici plovila i sve osobe koje borave na plovilu, plaćaju paušal boravišne pristojbe koji se određuje prema duljini plovila i vremenskom razdoblju.

"S novim prijedlogom Uredbe za 2018. ujednačuje se zapravo visina boravišne pristojbe i postavlja pravedno u odnosu na goste koji borave u hotelskom smještaju ili koriste uslugu smještaja u charteru", ističu iz Ministarstva.

Navode da će dodatna sredstva od tog povećanja usmjeriti u različite programe u nizu destinacija kojima ostaje i najveći dio sredstava boravišne pristojbe, oko 65 posto, a dio financijskih sredstava povećanjem boravišne pristojbe namjenski se planira utrošiti i na suradnju s avioprijevoznicima i povećanje broja letova prema svim hrvatskim zračnim lukama.

Za najavljene mogućnosti da gradovi i općine sami određuju visinu pristojbe, iz Ministarstva objašnjavaju da se to ne rješava Uredbom, već da će se to rješavati novim Zakonom o turističkoj pristojbi, koji je u pripremi i koji će, kako najavljuju, biti u javnoj raspravi za nekoliko mjeseci, te bi trebao biti i stvarni doprinos decentralizaciji Hrvatske kroz financijska sredstva o kojima će odlučivati jedinice lokalne samouprave u dogovoru sa svim dionicima turizma.

Podsjećaju i da sredstava od boravišne pristojbe nisu sredstva državnog proračuna niti Ministarstva turizma, te da se prihodi od te pristojbe raspoređuju turističkim zajednicama grada ili općine te županije, gradu ili općini gdje je osnovana turistička zajednica, turistički nerazvijenim područjima, Crvenom križu, Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) i nacionalnim parkovima.

"Svi ti korisnici sredstava boravišne suglasni su s povećanjem visine boravišne pristojbe, a posebice turistički nerazvijena područja. Boravišna pristojba ujedno je i najvažniji prihod sustava turističkih zajednica, pogotovo u kontinentalnom dijelu zemlje, a prikupljena sredstva od toga mogu unaprijediti i funkcioniranje tog sustava te pridonijeti ulaganjima u promociju, razvoj turističke ponude, poticanje događanja i aktivnosti u destinaciji, kompetenciju i profesionalizaciju zaposlenika", poručuju iz Ministarstva.

Zaključuju da boravišna pristojba ne može pasti na teret hotela, kampova, komercijalnog smještaja i nautike, kako se zna čuti s terena, jer tu pristojbu plaća gost i taj iznos ne smije biti sastavni dio cijene aranžmana/smještaja.

No s time se nikako ne slažu poslodavci u turizmu. Tako su Ministarstvu turizma negativno očitovanje poslali i HUP i HGK, te su i tijekom javnog savjetovanja negativno mišljenje dale ključne udruge poduzetnika u turizmu: Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, HUP-Udruga ugostiteljstva i turizma, Udruženje hotelijera pri HGK, Kamping udruženje Hrvatske, HUP-Udruga nautičkog sektora, Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter pri HGK.

'Smatramo da prije donošenja odluke o bilo kakvim izmjenama uređenja i povećanja visine boravišne pristojbe treba analizirati postojeće financijske prihode te ispunjavanje svrhe i zadaće turističkih zajednica. Tek kada se definiraju potrebne izmjene i preuredi sustav turističkih zajednica kroz donošenje dugo najavljivanog novog Zakona o turističkim zajednicama i novog Zakona o boravišnoj pristojbi moći će se utvrditi i financijske potrebe sustava te definirati potrebna povećanja boravišne pristojbe utemeljena na očekivanim učincima i svrsi samih povećanja. Na taj su način predstavnici turističke industrije i komunicirali s resornim ministarstvom tijekom pripreme novog Zakona o boravišnoj pristojbi, da bi nakon toga Ministarstvo turizma u proceduru stavilo samo prijedlog povećanja visine boravišne pristojbe kroz donošenje aktualne Uredbe', poručuju poslodavci u turizmu.

Smatraju kako bi povećanje boravišne pristojbe bilo bi još jedno neopravdano opterećenje za hrvatski turizam nakon povećanja PDV-a i poreza na nekretnine. Ukazuju kako, boravišna pristojba, iako ju izravno ne plaćaju poslodavci već turisti, čini sastavni dio konačnog troška smještaja koje plaća gost tj. sastavni dio ukupne cijene svih usluga smještaja s kojom Hrvatska konkurira na turističkom tržištu. Svako dodatno opterećenje smanjuje konkurentnost hrvatskog turističkog sektora što je u potpunoj suprotnosti od strategije razvoja hrvatskog turizma i preporuka EU da se smanje fiskalna i parafiskalna opterećenja gospodarstva. Prihodi od boravišne pristojbe ionako značajno rastu zbog rasta dolazaka pa je tako porast u 2016. godini iznosio 6 posto, odnosno 25 milijuna kuna.

'Udruge poslodavaca u turizmu u načelu se ne protive izmjenama aktualnog modela uređenja boravišne pristojbe, ali je naš jedinstveni stav da najprije treba urediti sustav tj. donijeti dugo najavljivani novi Zakon o turističkim zajednicama i novi Zakon o boravišnoj pristojbi, u kojima će se detaljnije precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina sustava turističkih zajednica u RH, kao i precizna, odnosno transparentnija namjena sredstva prikupljenih s osnova boravišne pristojbe', naglašavaju.

Zato poslodavci u turizmu vjeruju da će Ministarstvo turizma uvažiti stav ključnih udruga u turističkom sektoru i preispitati opravdanost usvajanja aktualnog prijedloga povećanja visine boravišne pristojbe te za sada odgoditi predložene izmjene visine boravišne pristojbe.