Tvrtka Snap, iz koje dolazi Snapchat, popularna komunikacijska aplikacija za pametne mobitele, u posljednjih nekoliko tjedana jedna je od glavnih priča s njujorške burze dionica. Početkom ožujka dionice Snapa su, nakon dugog iščekivanja, prvi put izlistane na burzi i započela je javna trgovina njima.

Snap(chat) je samo jedna od mnogih poznatih tehnoloških kompanija koje su izazivale veliku pomamu prilikom izlistavanja dionica na tržištima. Najpoznatiji slični primjeri su Facebook, Twitter, Groupon ili LinkedIn. Riječ je o kompanijama koje su, svaka u svoje doba, stekle ogromnu popularnost na internetu, zbog čega su ulagači željno iščekivali njihove dionice kako bi ih mogli kupiti nadajući se da će kompanije ponoviti uspjeh nekih svojih starijih uzora, poput Microsofta, Applea, Googlea ili Amazona.

Inicijalna javna ponuda dionica Snapa je uz to bila jedna od većih u posljednjih nekoliko godina. Prodajom novih dionica Snap je namaknuo 3,4 milijarde dolara svježeg kapitala, a reakcija tržišta zasad pokazuje da investitori vjeruju u budućnost kompanije. Vrijednost dionica po kojoj su one prodavane u javnoj ponudi iznosila je 17 dolara po komadu, a trenutna cijena na burzi kreće im se oko 22,5 dolara. Tržišna vrijednost Snapa kao kompanije tako je veća od 20 milijardi dolara.

Kao i u slučajevima drugih spomenutih kompanija, javna ponuda dionica Snapa bila je velik događaj, što se može, prije svega, zahvaliti iznimno velikoj popularnosti koju ima glavni proizvod te kompanije, aplikacija Snapchat. Prema dostupnim podacima, Snapchat dnevno koristi oko 160 milijuna ljudi koji uz aplikaciju provedu i do pola sata. Ta brojka predstavlja atraktivnu bazu za poslovni model koji trenutno koristi Snapchat, a to je ostvarivanje prihoda objavom raznih reklama i drugih promotivnih materijala.

No daleko od očiju šire javnosti, koja se tek svakih nekoliko godina usredotoči na veliku javnu ponudu dionica neke od popularnih internetskih kompanija, postoji vrlo aktivan svijet nešto manjih, ali i dalje vrlo atraktivnih tvrtki, čija se vrijednost također izražava milijardama dolara. Tko je od nas, uostalom, čuo za Apttus? Okta? Twilio? Nutanix? Ovo su samo neke od kompanija čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu dolara i od kojih su neke već izlistale svoje dionice na burzama, a od nekih se to tek očekuje u skoroj budućnosti.

Visokotehnološke kompanije i one koje posluju na internetu već dulje vrijeme imaju na neki način standardiziran proces razvoja koji je posebno vezan uz već legendarnu američku Silicijsku dolinu. Male kompanije koje pokreću entuzijasti prvo pronalaze investitore u vidu fondova poduzetničkog kapitala.

Takvi fondovi funkcioniraju na principu da financiraju razvoj proizvoda, usluge ili ideje neke mlade kompanije s nekoliko milijuna ili u kasnijim fazama desetaka milijuna dolara, a zauzvrat dobivaju vlasničke udjele u kompaniji. Ako se proizvod ili usluga pokažu popularnima i počnu ostvarivati profit ili barem ukazuju na to, nakon nekoliko godina uslijedi izlistavanje dionica mlade kompanije na burzi, prilikom čega fondovi mogu unovčiti svoje vlasništvo ili ga i dalje čuvati u nadi da će mu vrijednost nastaviti rasti.

Tijekom svakog kruga financiranja utvrđuje se vrijednost mladih kompanija kako bi se moglo utvrditi koliki se vlasnički udio prepušta investitoru za njegov novac. Takve evaluacije su daleko od rigoroznosti procjena u trenutku kad neka kompanija izlistava svoje dionice na burzi, pa su podložne velikoj subjektivnosti, no one su gotovo jedino mjerilo kojim se mogu barem kako-tako urediti odnosi investitora i vlasnika.

Za kompanije koje se u tim procesima procijene na više od milijarde dolara već nekoliko godina postoji uvriježen poseban izraz unicorns, odn. jednorozi. Dakle, radi se o mladim tehnološkim kompanijama kojima je vrijednost u relativno kratkom roku premašila iznos od milijardu dolara.

Američki magazin Fortune jednom godišnje izrađuje listu takvih kompanija i u lanjskom izdanju na njoj se nalazilo njih više od 170. Koliko se stvari u svijetu visoke tehnologije mogu brzo promijeniti, svjedoči i to da su neke od njih u međuvremenu doživjele spektakularne propasti (pr. Theranos), neke više neće biti na listi jer su u međuvremenu izašle na burzu, no velik dio njih i dalje je aktivan i nastavlja se razvijati.

Kako to onda da, iako se radi o kompanijama koje vrijede milijardu i više dolara, ne znamo za njih čak ni nakon što se njihovim dionicama počne trgovati na burzi? Jer je uglavnom riječ o kompanijama koje djeluju 'u pozadini'. Razvijaju tehnologije i usluge koje koriste druge kompanije, a ne javnost. Možemo ih zamisliti kao kompanije koje izrađuju strojeve što ih prodaju drugim kompanijama koje ih onda koriste u proizvodnji predmeta za široku potrošnju. Ili kao osobe koje rade u uredima daleko od šaltera koji pružaju usluge građanima.

I jednako kao što je to slučaj u generalnoj industriji, u kojoj znamo za popularne marke Electrolux, VW ili Samsung, ali ne znamo tko im proizvodi strojeve na kojima oni izrađuju svoje proizvode, takva je situacija i u modernom informacijskom biznisu. Nutanix, primjerice, čija se vrijednost trenutno kreće oko 2,6 milijardi dolara i koji je krajem prošle godine imao javnu ponudu dionica, bavi se softverskom optimizacijom sustava za pohranu podataka. Jednako kao i konkurent, tvrtka Tintri, čija je posljednja procjena vrijednosti iznosila nešto manje od milijardu dolara, ali čiji se izlazak na burzu očekuje ove godine.

Apptus je tvrtka koja poduzetnicima pruža tzv. quote-to-cash uslugu, odnosno pomoć pri realiziranju ugovora u procesu od podnošenja ponude novim potencijalnim kupcima do konačne realizacije ugovora. Posljednja evaluacija tvrtke je pokazala da vrijedi više od milijardu i pol dolara, a javna ponuda dionica očekuje se također ove godine.

Okta, kompanija iz San Francisca koja se bavi procesima u identifikaciji i upravljanju pristupom za kompanije, upravo ovih dana će izlistati svoje dionice, a vrijednost joj se procjenjuje na oko 1,6 milijardi dolara. Twilio, tvrtka koja se bavi naprednim komunikacijskim tehnologijama i ima više od milijun korisnika među raznim programerima i administratorima, lani je izašla na burzu i sada vrijedi oko 2,5 mlrd. dolara.

Sve u svemu, ove godine očekuje se barem 30 javnih ponuda dionica visokotehnoloških kompanija, a neki najavljuju njih čak 50. Brojka je gotovo dvostruko viša od one prošle godine, kad je taj proces prošlo dvadesetak tvrtki. I iako se, nakon Snapchata, knjiga vrlo iščekivanih javnih ponuda velikih i poznatih kompanija svela na tek nekoliko slova - Uber te Airbnb – prilika za ulaganje ne bi smjelo izostati.

Velika softverska imena s desecima ili stotinama milijuna korisnika diljem svijeta možda jesu pokretači snova za mlade entuzijaste koji sanjaju o milijardama dolara i o tome da će njihove proizvode koristiti cijeli svijet. No puno prilika za zaradu pruža se i u krugovima gotovo nepoznatih kompanija, bez kojih niti one poznatije ne bi mogle funkcionirati. Ili barem ne bi mogle funkcionirati tako dobro.