Kao što je i ranije najavljivano, u prodaju ide 25 posto dionica koje će se ponuditi građanima, institucionalnim ulagačima, a možda i radnicima po povlaštenim uvjetima.

Vlada je navodno odustala od prvotne ideje da se prikupljenim novcem financira otkup dionica Ine. Međutim, predviđena je i opcija izdavanja novih dionica pa bi se dio novca iskoristio za investicijske projekte HEP-a.

S pripremama bi se trebalo krenuti najesen, a sama javna ponuda (IPO) mogla bi se dogoditi tijekom iduće godine.

Prema ranijim procjenama, cijeli HEP vrijedi oko 20 milijardi kuna što znači da bi država za 25 posto mogla dobiti 5 milijardi kuna.

Da bi se moglo krenuti u privatizaciju, prethodne treba riješiti imovinsko pravne odnose nad hidroelektranama i promijeniti Zakon o vodama kako bi HEP dobio pravo građenja bez naknada na česticama koje su javno dobro.

Također, prethodno bi trebalo izdvojiti elektroenergetsku infrastukturu (prijenos) koja bi trebala ostati  u rukama države.

HEP je trenutno organiziran kao koncern u kojem vladajuće društvo (HEP d.d.) obavlja funkciju korporativnog upravljanja, a unutar grupe posluju povezana društva koja obavljaju djelatnosti prijenosa, distribucije, proizvodnje i opskrbe.

U posljednjih nekoliko godina HEP Grupa bilježi solidne poslovne rezultate. Lani je prodaja porasla 1,7 posto na 13,7 milijardi kuna, a konsolidirana neto dobit dosegnula je 2 milijarde kuna što je 5,4 posto više nego 2015. godine.

Prihodi od prodaje u Hrvatskoj su smanjeni zbog pada ukupne razine jediničnih cijena električne energije, ali je zato povećan izvoz. Najveći iskorak napravljen je na slovenskom tržištu gdje HEP drži 12,5 posto tržišta u segmentu opskrbe poslovnih kupaca.