Da hrvatsko sunce nije bezazleno uvjerio se i vlasnik jedne solarne elektrane u Istri. Uložio je milijun eura i opekao se. Duže od godinu dana čeka da ga spoje na mrežu. Umjesto proizvedenih kilovatsati čiste energije, zbraja gubitke.

"On je već godinu dana mogao proizvoditi, on ima po današnjim cijenama dvjesto-tristo tisuća eura gubitaka na svoju investiciju", rekao je za Novu TV Zlatko Bukovac, projektant elektrane Investitor.

Iz Hrvatske elektroprivrede priznaju kašnjenje, no kažu da je riječ o sporadičnom slučaju. Samo u siječnju i veljači na mrežu su spojili 1162 nove sunčane elektrane. No, interes ulagača je višestruko veći.

"Lukrativno je prije svega zbog abnormalnog porasta cijene električne energije. Ti porasti koji su dva, tri, četiri i više puta će itekako potaknuti investitore", poručuje Matija Vajdić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Ulaganja u solarne elektrane u Hrvatskoj se isplate za četiri do šest godina. Ako ih se uspije realizirati.

Zbog zemljopisne pozicije svaki panel u Hrvatskoj će proizvesti oko deset posto više energije nego u Mađarskoj. To znači da je svaka investicija u solarnu elektranu u Hrvatskoj deset posto profitabilnija. No, kako je moguće da onda u Mađarskoj ima deset puta više takvih elektrana nego u Hrvatskoj?

Moguće je, kažu ulagači, jer je za razvoj projekta potrebna vječnost. Samo ishođenje građevinske dozvole traje duže od četiri godine.

"U Bosni se to postiže, kakva god Bosna bila, u dvije godine, za donošenje papira. Implementacija, odnosno spajanje na mrežu tamo je šest mjeseci. Ja ne razumijem u čemu je problem u Hrvatskoj", kaže Bukovac.

Problem je u podzakonskim aktima. "Mi imamo zakon, a nemamo uredbu. Uredba kasni 433 dana. Mi nemamo priključnu cijenu koju HER-a mora donijeti. To kasni već preko 180 dana", poručio je Julije Domac, posebni savjetnik Predsjednika republike.

Kad kasni regulativa, projekti stoje, pa se pokrivamo uvozom struje. Sa svakim uvezenim kilovatsatom iz Hrvatske ode dvadesetak centi. U godini su to stotine milijuna eura.

"Zemlja poput Hrvatske mora biti neto izvoznik energije, odnosno ne smije se dovesti u situaciju kao što je danas, da uvozi i do 35 posto električne energije", zaključio je Domac.