Prije velike energetske krize, koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu, bračni par Möller godišnje je na plin trošio oko 800 eura.

Ove godine, unatoč ispod čekića novom sustavu plinskog grijanja, procjenjuju da će ih to koštati 2300 eura.

'Jedini način da uštedimo novac je smanjiti potrošnju. Smanjili smo temperaturu u kući na 19 stupnjeva Celzija', rekao je novinarima Euronewsa umirovljenik Gerd Möller.

Temperaturu tople vode smanjili su na samo 45 stupnjeva i misle da će im to donijeti velike uštede, a ako ni to ne pomogne, grijanje će navečer kompletno ugasiti, kaže Möller.

Iako je drvo jeftinije od plina i struje, ono je ove godine poskupjelo dvostruko u odnosu na 2021. Kubik drva za grijanje plaća se nevjerojatnih 150 eura ili nešto više od 1100 kuna, a primjerice kubik u Hrvatskoj košta 400-500 kuna ili 60 eura.

Plan Möllerovih je srezati potrošnju plina za 20 posto, a kao jedno od rješenja nameće se bijeg u toplije krajeve ove zime.

'Odlučili smo otputovati na Tajland na tri tjedna pa u tom periodu nećemo uopće grijati dom. I s ta tri tjedna na Tajlandu na kraju ćemo uštedjeti', dodaju.

Prema podacima njemačke Federalne agencije za zaštitu okoliša, u toj će zemlji ove zime gorjeti više od 11 milijuna peći na drva. Naravno, to je dijametralno suprotno zacrtanim ciljevima 'zelene tranzicije', jer loženje drva ispušta više stakleničkih plinova nego sagorijevanje plina, pa čak i ugljena.

Koliko je velika pomama za pećima na drva u Njemačkoj, najbolje ilustrira podatak Središnjeg udruženja za sanitarije, grijaća tijela i klimatizaciju (ZVSHK) u Sankt Augustinu.

Oni kažu da se u Njemačkoj 2000 tvrtki bavi proizvodnjom peći. Interes za ugljenom, ogrjevnim drvom i pećima sve je veći te se stvaraju redovi ispred prodavaonica. Tako barem tvrdi ZVHSK, dodajući da se na kamin čeka od sedam mjeseci pa sve do godinu dana.