Proteklu godinu pamtit ćemo po povišenoj inflaciji potaknutoj poremećajem opskrbnih lanaca i rastom troškova glavnih sirovina. Provjerili smo kako su se kretale cijene poljoprivrednih proizvoda na svjetskim robnim burzama i koji su prehrambeni proizvodi zbog toga najviše poskupjeli u Hrvatskoj
Glavni inflatorni pritisci dolazili su s tržišta sirovina, koje je poremetila brzo rastuća potražnja povezana s otvaranjem gospodarstava, ali i napori zemalja da prijeđu na neutralnost ugljika. Dodatni pritisak na cijene u segmentu proizvodnje hrane izazvale su nepovoljne vremenske prilike na nekim od ključnih proizvodnih područja.
U takvim uvjetima rast cijena zabilježen je kod svih glavnih poljoprivrednih roba izuzev kakaa, a najveća poskupljenja doživjeli su žitarice, uljarice i šećer.
vezane vijesti
Među žitaricama najviše je uzletjela cijena zobi, koja se koristi za proizvodnju niza prehrambenih proizvoda (zobene pahuljice, brašno, krupica, ljuskice itd.). U odnosu na početak godine cijena zobi gotovo se udvostručila, premašivši cijenu kukuruza.
No najveći utjecaj u širokoj potrošnji imao je rast cijena pšenice i kukuruza. Na Čikaškoj burzi cijena terminskih ugovora za pšenicu porasla je krajem listopada na najvišu razinu u devet godina zbog smanjenih prinosa uslijed suše i nepovoljnih vremenskih prilika u velikim proizvođačima SAD-u, Kanadi, Kazahstanu i Rusiji. Prema zadnjim podacima, cijena pšenice od početka godine porasla je za 27,2 posto, a kukuruza za 24,7 posto.
Desetogodišnje rekorde dostigle su i cijene glavnih uljarica. Uljana repica, glavna sirovina za proizvodnju jestivog ulja, poskupjela je više od 60 posto, a terminski ugovori premašili su cijenu od 1000 kanadskih dolara za tonu na Čikaškoj burzi. Snažan rast cijene, od gotovo 30 posto, bilježi i palmino ulje.
U nebo su poletjele i cijene kave dosegnuvši 10-godišnji maksimum uz rast od 84,4 posto u odnosu na početak godine. Proizvodnju kave pratili su brojni problemi. Poput mnogih dijelova planeta, brazilske regije za uzgoj kave pogođene su dugotrajnom sušom, a u srpnju ih je poharao mraz.
U ekspanziji je i cijena šećera te se približila najvišoj razini u zadnjih pet godina. Šećer je poskupio za 24,2 posto ponajprije zbog viših cijena etanola koje su potaknule uzgajivače šećerne trske da se usmjere u proizvodnju alkohola.
Dvoznamenkasti postotni rast bilježe i cijene narančinog soka, mlijeka i riže. Jedina poljoprivredna roba koja je pojeftinila u ovoj godini je kakao, glavna sirovina u proizvodnji čokolade.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane krajem studenog dosegnule su najvišu razinu u više od 10 godina, a rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda na godišnjoj razini iznosio je 27,3 posto.
Rast cijena sirovina rezultirao je poskupljenjima širokog spektra prehrambenih proizvoda. Prema istraživanju GfK Centra za istraživanje tržišta, koji svakodnevno prati kupovine hrvatskih kućanstava, najveći porast cijena na godišnjoj razini, od čak 41 posto, zabilježilo je suncokretovo ulje. I druga ulja i masnoće prate ovaj trend. Tako je npr. cijena maslinova ulja rasla za 14 posto, svinjske masti 12 posto, a maslaca 17 posto.
Na drugom i trećem mjestu porasta cijena nalaze se tonik s 21 posto i 100 postotni voćni sok s 20 posto. Od esencijalnih kategorija, uz ulja i maslac, na listi top 40 kategorija po rastu cijena nalaze se i brašno, sol, svježe i trajno mlijeko, biljno mlijeko, svježa riba, šećer i turska kava.
Od ugađajućih kategorija, na listi su, uz već spomenuti tonik, cappuccino, delikatesna riba, vino, kolači i torte, premium pivo, čokolada, bomboni, chilled snack, keksi, slani štapići i pereci.
