Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 2,9 posto, na 98,57 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,7 posto, na 92,60 dolara.

Tržišta su proteklog tjedna balansirala između straha od recesije i slabije potražnje, nakon podizanja kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni, i bojazni da će skori embargo EU-a na rusku naftu dodatno stanjiti ionako nedostatnu ponudu.

Zabrana uvoza ruske nafte u EU trebala bi stupiti na snagu 5. prosinca, a skupina najrazvijenijih gospodarstva svijeta G7 još raspravlja o limitu cijene ruske nafte koji bi ipak trebao ostaviti prostora za trgovinu ruskim barelima izvan EU-a.

Komercijalne zalihe u SAD-u istodobno padaju, a Washington je zaključio program prodaje nafte iz strateških rezervi.

Dodatnu potporu cijenama pružio je i slabiji dolar, koji može dodatno potaknuti potražnju budući da jača kupovnu moć kupaca s drugim valutama.

"Blaga slabost dolara i nadolazeća zabrana prodaje ruske nafte svakako podupiru cijene i fokus se pomiče sa straha od recesije na teškoće u opskrbi", rekao je analitičar PVM Oil Associatesa Tamas Varga.

Podršku cijenama nafte pružile su i vijesti da bi Kina mogla ublažiti ograničenja povezana s politikom nulte tolerancije prema covidu, što bi potaknulo rast njezina gospodarstva, a time i potražnje za naftom.

Broj slučajeva zaraze covidom-19 u Kini porastao je na najvišu razinu od kolovoza, ali bivši dužnosnik za kontrolu bolesti rekao je da će Peking uskoro značajno izmijeniti politiku prema virusu.

S druge strane, proizvodnja članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pala je u listopadu prvi puta od lipnja, a kartel već crpi 1,36 milijuna barela dnevno manje nego što je zacrtao.

Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku gospodarstava od koronakrize, od početka ove godine porasle su više od 20 posto, što je ponajviše posljedica rata u Ukrajini.