Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna pala 2,9 posto, na 41,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,1 posto, na 40,25 dolara.

Pad cijena ponajviše je posljedica strahovanja ulagača da će nove restriktivne mjere zbog drugog vala širenja koronavisrusa u svijetu izazvati slabljenje potražnje.

Neke europske zemlje bilježe rekordni broj novooboljelih, primjerice, Francuska i Britanija, zbog čega uvode nove mjere socijalnog 'lockdowna'.

U SAD-u je, pak, ukupan broj zaraženih premašio 7 milijuna, pri čemu je broj umrlih od covida-19 dosegnuo 200 tisuća, najviše u svijetu.

"Sve većih broj zaraženih virusom, ponovno uvođenje ograničenja, usporavanje gospodarskog oporavka i zastoj u pregovorima o poticajima u SAD-u zakočili su krhki oporavak potražnje za gorivima", kaže Stephen Brennock iz PVM-a.

Posljednji podaci pokazuju da se usporava oporavak američkog gospodarstva, najvećeg potrošača nafte u svijetu, od koronakrize, što bi također moglo oslabiti potražnju.

Tako je četverotjedni prosjek potražnje za benzinom u SAD-u oko 9 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.

Broj zaraženih koronavirusom snažno raste i u drugim dijelovima svijeta, pa se uvode nova ograničenja koja će ograničiti putovanja i potražnju za gorivima.

U Indiji je, primjerice, prerada nafte u kolovozu bila 26 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju jer je potražnja za gorivima pala pod utjecajem širenja zaraze koja pritišće industrijske i prometne aktivnosti.

Cijene su pod pritiskom i zbog naznaka da bi idućih tjedana mogla porasti ponuda nafte na svjetskom tržištu. Među ostalim, očekuje se da će Libija uskoro obnoviti izvoz.

Kompanija Shell je za 3. listopada rezervirala tanker za utovar sirove nafte na terminalu Zejtina, što je prva rezervacija u toj luci u proteklih nekoliko mjeseci.

Uz to, Iran je u rujnu znatno povećao proizvodnju i isporuke, a proizvodnja raste i u SAD-u.

Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja u SAD-u povećan drugi tjedan zaredom, za njih šest, na ukupno 261 postrojenje.

Polovicom kolovoza aktivna su bila samo 244 postrojenja, najmanje od 1940. godine, od kada se vode ti podaci.

"Ništa se u osnovi nije promijenilo na strani ponude koja u široj slici pritišće cijene nafte", kaže Jeffrey Halley iz OANDA-e.

U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.