Svako peto poduzeće u Hrvatskoj moglo bi se nazvati slabim, prema definiciji kojom ekonomisti mjere snagu poduzeća, piše u srijedu Večernji list
Slaba su poduzeća ona poduzeća koja u dvije uzastopne godine ne uspijevaju pokriti trošak kamata, za koji se pretpostavlja da je u Hrvatskoj tijekom 2018. i 2019. godine bio oko 6 posto, tvrdi Hrvatska narodna banka u istraživanju o raširenosti tzv. zombi poduzeća kod nas.
Slaba poduzeća nazivaju se i zombi poduzećima, a ona su potkraj 2019. činila 22 posto ukupnog broja svih poduzeća i 15 posto ukupnih prihoda.
Prema podacima Fine, Hrvatska je 2019. imala oko 136 tisuća poduzetnika koji su predali godišnje izvješće (bez banaka i financijskih institucija) iz čega proizlazi da je među njima oko 30 tisuća slabih.
Godišnji prihod svih slabih poduzeća po tome bi bio visokih 120 milijardi kuna. Ipak, HNB je u svom istraživanju analizirao sva ta poduzeća te su, da bi došli do “čistih zombija”, u sljedećem koraku uklonili s liste novoosnovana slaba poduzeća do tri godine starosti kojima se daje šansa da naprave preokret, zatim poduzeća na odlasku, bilo da se nalaze u predstečajnoj nagodbi ili stečaju, te slaba poduzeća koja još iskazuju određeni profit.
Tako se udio čistih zombi poduzeća u domaćem poslovnom sustavu sveo na 6 posto svih aktivnih poduzetnika, njih oko 8000. Najviše zombi poduzeća bilo je u djelatnosti prijevoza, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
Primjerice, zombi poduzeća držala su 12 posto prihoda cijele prijevozničke djelatnosti, nasuprot trgovine ili turizma gdje su zombi tvrtke na sebe vezale oko 4 posto ukupnih prihoda djelatnosti.
Dodatno, ono po čemu se poduzeća zombiji znatno razlikuju od ostalih poduzeća izrazito je visok udio fiksnih troškova, ponegdje i veći od 50 posto svih troškova, za razliku od ostalih tvrtki gdje su fiksni troškovi do 10 posto ukupnih troškova.
HNB je uočio kako su kod većine djelatnosti poduzeća zombiji za vrijeme korone primila nešto veću potporu od ostalih tvrtki, donosi Večernji list.