Vanđelić je postao poznat široj javnosti prije četiri godine, kad ga je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović namjeravala, u vrijeme političke krize, postaviti za privremenog premijera. Tada je bio investicijski direktor Adris grupe i direktor tvrtke Abilia koja upravlja nekretninama rovinjske tvrtke.

Vanđelić je inženjer strojarstva koji je kao student otišao u Domovinski rat. Bio je zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici te je šest mjeseci boravio u logoru u Glini.

'Zarobljeništvo me naučilo da se nikad ne treba predavati. To vam donese određenu čvrstinu. Nakon toga više se ničega ne bojite. Učinilo me to kompletnijim čovjekom', rekao je Vanđelić.

Nakon što je 3. ožujka 1992. u četvrtom pokušaju razmijenjen Vanđeliću je trebalo nekoliko mjeseci da se aklimatizira i uspostavi normalne odnose s okolinom.

'Prvih mjeseci nisam bio komunikativan. Pogodilo me to što sam vidio u logoru i kakva su zvjerstva ljudi kadri činiti. To vas šokira… Izgubite vjeru u ljudski rod', rekao je Vanđelić.

Nakon studija strojarstva, koji je završio s prosjekom 5,0, Vanđelić se zaposlio u Plivi, u kojoj je proveo šest godina. Nakon toga dobio je posao u belgijskoj tvrtki Interbrew, danas najvećoj pivarskoj grupaciji na svijetu InBev. Živio je u Rumunjskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Češkoj i Poljskoj.

O Adris grupi, u kojoj danas radi, govori samo u superlativima. Ističe kako je to jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki koja njeguje gospodarski patriotizam.

'U svom poslovanju trebate potpomagati ljude koji žive i rade u ovoj zemlji. U svojim investicijama pokušavamo što više iskoristiti domaću komponentu. Bilo to da su konzultanti, dizajneri, projektanti ili dobavljači. Ta domaća komponenta je maksimalno uključena u sva naša ulaganja', istaknuo je Vanđelić.

Smatra kako je u Hrvatskoj nužno popraviti mnoge stvari da bismo privukli više stranih ulaganja.

'Najvažnije je da ulagači imaju vjeru da će kod nas imati stabilne poslovne okolnosti. Često mijenjamo poreznu politiku, što ne doprinosi privlačenju investitora. Nakon toga političke i ekonomske institucije moraju biti inkluzivnije. Trebamo uključiti širi krug ljudi jer nemamo toliki ljudski potencijal da bismo se mogli razbacivati njime. Udio visokoobrazovanih u Hrvatskoj na 1000 stanovnika dvostruko je manji nego u Sloveniji i tri puta manji nego u Velikoj Britaniji. Moramo definirati zajedničke strategije i one moraju biti neko vrijeme nepromjenjive', nabrojio je Vanđelić.

Mišljenja je kako su Hrvati najtanji u timskom radu jer je previše nepovjerenja među ljudima.

'Moje iskustvo života i rada u inozemstvu naučilo me kako su Hrvati kao pojedinci, profesionalci, često mnogo bolji od stranaca. Ali kad moramo raditi timski, tad nešto šteka. Nedostaje povjerenja i svi su previše usmjereni na osobne ciljeve. To povjerenje treba postepeno graditi', smatra Vanđelić.

Njegov recept za uspjeh na poslovnom planu sadrži tri bitne stvari.

'Prvo je znanje. Znanje je vaša najjača obrana. Zatim ide marljivost. A treće je da uhvatite svaku priliku koja vam se pruži. Hrvati nisu inače skloni riziku. I to treba mijenjati', poručio je Vanđelić.