"S obzirom na ostvareni pad BDP-a od 2,5 posto u prvom kvartalu te na nastavak negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju, revidirali smo naša očekivanja te procjenu godišnjeg

kretanja BDP-a u ovoj godini smanjili s prvotno očekivanih -0,5 posto na -1,5 posto", navode analitičari te banke Ivana Jović i Marko Škreb u PBZ tjednim analizama.

Ističu kako je evidentno da u ovoj godini ne možemo očekivati oporavak domaće potražnje bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti (od 1. srpnja odnosno 1. studenog) te izmjene poreza na dohodak.

Napominju kako su očekivanja potrošača i dalje loša, trenutno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratkog vijeka, kao i naša turistička sezona.

Jesen bi napokon trebala donijeti i već dugo očekivan rebalans državnog proračuna (s obzirom da najavljeni ljetni kozmetički rebalans potaknut očekivanim troškovima referenduma i naknadom šteta od poplava ne možemo smatrati ozbiljnim) u kojem bi se trebale očitati i fiskalne posljedice do sada provedenih odnosno najavljenih mjera vladinog programa gospodarskog oporavka.

Zna li da će najveći dio mjera svoj puni učinak imati tek naredne godine analitičari PBZ-a se nadaju da će Ministarstvo financija istovremeno s rebalansom proračuna za ovu naznačiti i promjene fiskalnih projekcija za 2011. godinu.

S obzirom na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika (o čemu dijelom svjedoči i krah građevinske aktivnosti u prva četiri mjeseca ove godine, sa padom za 18,1 posto), i loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls analitičari PBZ-a očekuju samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza.

Primjećuju, međutim, da je oporavak inozemne potražnje još uvijek prilično nestabilan i kako su pokazali podaci za prvih pet mjeseci ove godine, pod dominantnim utjecajem izvoza brodova i naftnih derivata.

Što se pak tiče turizma, financijski učinak sezone procjenjuju na razini prošlogodišnjeg primarno zbog konkurentskog utjecaja Grčke i Turske, te smanjene potrošnje turista iz eurozone uslijed pada vrijednosti eura, ali i najavljenih fiskalnih konsolidacija poput primjerice u Njemačkoj.

Upravo nedostatak značajnije izvozne komponente, odnosno ovisnost o domaćoj potražnji, povijesni je i osnovni problem hrvatskog gospodarstva i osnovna razlika zašto će zemlje poput Slovačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske, zaključuju analitičari PBZ-a.

"Uglavnom, u ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom, iako u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista i budu provedene, to ne moramo smatrati i lošom karakteristikom", napominju.

Smatraju da, s obzirom da reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak na gospodarski rast, iduća godina neće donijeti značajne stope rasta, uglavnom zasigurno ne veće od 2 posto.

Međutim, uspješnost i brzina provođenja reformi u ostatku ove te u narednoj godini postavit će temelje narednom srednjoročnom razdoblju za koje se nadamo da će napokon pokazati i malo blistavije svjetlo na kraju tunela, zaključuju analitičari PBZ-a.