Iako nam predsjednik Upravnog suda u Osijeku Božidar Horvat nije mogao dati tekst presude, kako se može vidjeti iz ranijih žalbi dviju banaka Financijskoj agenciji tijekom postupka, one su se žalile na procesne nepravilnosti, nepravilno utvrđene tražbine i slično, a to im je u konačnici sada i prihvaćeno.

No tportal od upućenih u priču doznaje i da u pozadini leži puno dublji konflikt: banke za propast predstečajne nagodbe Nexe grupe odgovornim smatraju njezina osnivača i predsjednik Uprave Ivana Ergovića koji je navodno čitavo vrijeme odugovlačio s procesom ne prihvaćajući ulazak strateških partnera koje su nudile banke, primjerice poput svjetskog giganta u proizvodnji cementa Heidelberg grupe (koji je predlagala Zagrebačka banka). Usto, unatoč otpisu 30 posto duga, sto posto otpisa kamata i reprograma dugova grupe čiji je plan financijskog i operativnog restrukturiranja podrazumijevao i prodaju Našicecementa, navodno Ivan Ergović nije bio voljan tek tako prepustiti kontrolu novom ulagaču.

Jedinstveni slučaj među nagodbama

S obzirom na to da je predmet vraćen na ponovni postupak, naši sugovornici, inače eksperti za predstečajne nagodbe, smatraju kako je zapravo teško reći što slijedi, jer je to jedinstven takav slučaj zasad u Hrvatskoj.

'Ovdje je došlo do apsurda. Nagodba za koju je rješenje dao Trgovački sud poništava Upravni sud. Sad bi Fina trebala predmet vratiti u ponovni postupak, a to zapravo ne može sve dok vrijedi odluka Trgovačkog suda. Fina može dati prijedlog za stečaj… U svakom slučaju, najnovija situacija za Nexe znači blokadu poslovanja i života!' upozorava naš sugovornik, odvjetnik koji nema veze s ovim slučajem, ali je specijaliziran za trgovačko pravo.

Predstečajna nagodba Nexe grupe, a u sastavu tog koncerna su 22 tvrtke, među kojima i vodeća firma Našicecement, teška je blizu tri milijarde kuna. Upućeni u priču kažu nam da poništenjem nagodbe Nexea i njegov eventualni odlazak u stečaj za sobom vuče i Našicecement.

Iako je scenarij neizvjestan, o tome što bi značio stečaj za Nexe grupu, vidi se iz samog plana restrukturiranja: ukupna namira vjerovnika u stečaju je samo osam posto dok bi u nagodbi bilo podmireno oko 54 posto duga i što je najvažnije, proizvodnja bi se nastavila uz ulaganje strateškog investitora. Kako se navodi u planu predanom Fini (koji potpisuje aktualna Uprava Nexea na čelu sa Ivanom Ergovićem) u slučaju stečaja Našicecementa, glavnog društva unutar grupe alarmantno se navodi i da se time gube se i sve koncesije, certifikati i dozvole.

Oko milijardu i pol kuna Nexeovih obaveza odnosi se na financijske institucije, a priču dodatno komplicira to što se oko 900 milijuna kuna odnosi na obveznice za koje se, za razliku od kredita, mogućnost naplate u stečaju svodi gotovo na minimum.

Trebao ga spašavati Škegrin Quaestus

Među vjerovnicima Nexea nema koga nema: skoro sve poslovne banke, mirovinski fondovi, osiguravajuće kuće ali i HBOR, EBRD te banke iz regije.

Nexe grupa broji više od tri tisuće radnika.

Plan za oporavak Nexe grupe, koji je sada poništen, bio je kompleksan, a značio opstanak svih tvrtaka iz grupe. Podrazumijevao je da će po okončanju dviju nagodbi (Nexe i Našicecement) biti sklopljeni ugovori prema kojima se povezana društva (Nexe Beton i još nekoliko drugih tvrtaka) prenose u aktivu Našicecemnta. Time bi Nexe smanjio svoj dug prema Našececementu. Potom bi uslijedila dokapitalizacija teška 150 milijuna kuna koju bi proveo fond Quaestus, pod palicom Borislava Škegre. Fond bi tako stekao 76 posto Nexea: od ukupne svote, 50 milijuna kuna bi išlo Nexeu dok bi sto milijuna kuna išlo kao pozajmica Našicecementu. Uslijedila bi prodaja Našicecementa. Od kupoprodajne cijene bi 250 milijuna kuna išlo Nexe grupi koja bi mogla nastaviti poslovanje. Upravo na tom planu su banke i financijski ulagači uz otpis dijela duga i kamata prihvatili i reprogram duga.

O slučaju Nexe pitali smo i u Raiffeisen i Zagrebačkoj banci. U RBA su nam objasnili da se radi o bankarskoj tajni, a iz Zabe nismo dobili nikakav odgovor.