Trka za pozicijom idućeg američkog predsjednika, koja je godinu i pol dana okupirala tamošnju politiku, a pažnje joj nije nedostajalo ni diljem svijeta, konačno će završiti za nekoliko dana. Nakon što je tijekom njenog prvog dijela redom poispadalo mnoštvo drugih kandidata, posljednjih mjeseci izbor se sveo na dvije realne mogućnosti: milijarder ili političarka. Milijarder je, naravno, kandidat republikanske stranke Donald Trump; političarka je kandidatkinja demokratske stranke Hillary Clinton

Razlika u dosadašnjim životnim putevima bila je vidljiva i tijekom kampanjâ. Trump je isticao svoje poslovno iskustvo, hvaleći se u jednom trenutku kako sam financira svoju kampanju, kako je uspješan pregovarač i kako zna s novcem. Političke teme svodile su mu se uglavnom na populističke izjave kojima je podilazio biračima. Svoju je kampanju dijelom temeljio i na napadima na Hillary Clinton i njene političke poteze, posebno one koje je radila dok je bila državna tajnica tijekom prvog mandata Baracka Obame. Skandal s privatnim serverom za elektroničku poštu koji je koristila i za službene svrhe bio je dodatna municija kojom je Trump pokušavao diskreditirati svoju oponenticu.

Javnost joj zamjera prebliske odnose s moćnicima i bogatašima

Clinton je, s druge strane, gradila svoju kampanju više na političkim pitanjima, dijelom izbjegavajući izravno napadati Trumpa. Dobar dio kampanje sastojao joj se od opravdavanja kontroverznih poteza koje je radila kroz godine kao političarka, poput spomenutog korištenja privatnog servera (skandal koji se ponovno rasplamsao posljednjih dana), no javnost joj je najviše zamjerala održavanje prebliskih veza s onima koje vide kao prave kreatore američke politike – utjecajnim i bogatim korporacijama i njihovim šefovima.

Kao dugogodišnja profesionalna političarka (Clinton je gotovo cijelo prošlo desetljeće bila i senatorica za saveznu državu New York) takve kontakte teško da je mogla izbjeći, no ono što je izazivalo najviše negodovanja bila je činjenica da je za razna gostovanja i govore u velikim bankama primala i izdašne honorare. U usporedbi s Donaldom Trumpom čije se bogatstvo najčešće procjenjuje na nekoliko milijardi dolara, obitelj Clinton se može smatrati sitnijom ribom. No, realno gledajući, oni su poprilično krupne ribe

Moćna obitelj Clinton

Priča o imovini i bogatstvu obitelji Clinton započinje s Hillarynim mužem. Predsjednik SAD-a u dva mandata Bill Clinton se nakon odlaska s te pozicije, kao i neki drugi političari, odlučio baviti dobrotvornim radom. U tom je smjeru krenuo osnivanjem fondacije, a ona se trebala financirati donacijama, kao i honorarima koje je Clinton zarađivao održavajući govore i predavanja u raznim institucijama i kompanijama.

Visina honorara koje je Bill Clinton mogao tražiti za svoje govore ovisila je o tome koliko njegova publika i domaćini vjeruju da on ima uvida i veze sa službenom američkom politikom. I iako bi se moglo očekivati da će ti honorari s vremenom biti sve niži, trend je bio upravo suprotan.

Prema dostupnim podacima, vidi se da su honorari za govore neposredno u godinama nakon što je završio svoje predsjedničke mandate, Clintonu u prosjeku donosili između 100 i 200 tisuća dolara po održanom govoru, s blagim trendom porasta. Pravi skok visine tih honorara slijedi nakon 2009. godine, kad je Hillary stupila na poziciju državne tajnice SAD-a. U Americi Clinton tada naplaćuje i do 250 tisuća dolara za govor, dok se u inozemstvu honorari dižu i na dvostruko veće iznose.

Vrtoglavi honorari

Poput njenog muža, održavanjem raznih predavanja i govora zarađivala je i Hillary, no u puno manjem obimu. Za vrijeme dok je radila kao državna tajnica, nije održala ni jedan takav govor. Prema procjenama koje je objavio časopis The Economist, sveukupno su od 2001. godine, kad je završio drugi mandat Billa Clintona, njih dvoje održali više od 700 predavanja i govora za ukupno 154 milijuna dolara honorara. Veliku većinu toga, 86%, zaradio je Bill. Trećina od ukupnog iznosa, 49 mil., zarađena je tijekom razdoblja kad je Hillary radila kao državna tajnica. Važno je i napomenuti da su honorari bili privatna zarada Clintonovih, odnosno da je jako malo tog novca završilo na računima njihove dobrotvorne fonacije.

Ono što je izazvalo najviše pažnje javnosti bila su predavanja Clintonovih u financijskim institucijama. Od 23 međunarodne banke koje se smatraju sustavno važnima u svjetskom financijskom sustavu, polovica ih je honorirala Clintone za njihova gostovanja. U nekima od njih, broj tih gostovanja je stvarno neobičan. Primjerice, Clintonovi su održali čak deset predavanja u banci UBS, 12 u banci Goldman Sachs, te 13 u banci Toronto Dominion. Ipak, od sveukupnih honorara za predavanja i govore samo 15% novca koje su Hillary i Bill zaradili na taj način dolazi iz financijskih institucija, pokazuju dostupni podaci.

Sprega politike i novca

Druga potencijalno velika financijska prepreka za Hillary leži u dobrotvornom radu. Fondacija koju su Clintonovi osnovali za dobrotvorni rad kroz godine je impresivno rasla. Kroz razne donacije i poklone 2001. godišnji prihodi su joj iznosili oko 10 milijuna dolara, da bi taj iznos do 2014. narastao na čak 338 milijuna. Ono što je problematično je da je kroz godine oko 10 posto sveukupnih prihoda fondacije došlo od stranih vlada, a ukupno 54 milijuna dolara iz država poput Saudijske Arabije i Kuvajta, čije se veze s američkom geopolitikom smatraju vrlo važnima, ali i vrlo kontroverznima.

Dodatni prihodi fondacije došli su i iz raznih drugih međunarodnih institucija i kompanija, zbog čega se može postaviti pitanje jesu li donacije bile i nekakav vid honorara za eventualne protuusluge koje su Clintoni, a posebno Hillary tijekom vremena kad je radila kao državna tajnica, mogli obavljati donatorima.

Sprega politike i novca danas je vrlo jasna svima. Da su oba kandidata za idućeg američkog predsjednika bez sumnje upletena u tu spregu, također nije nikakva tajna. No problem se javlja zbog kronične tajnovitosti i neodređenosti i Trumpa i Clinton, posebno kad se radi o porijeklu zarađenog novca. Bude li izabrana za predsjednicu, Hillary Clinton će s pozicije najmoćnije žene svijeta skinuti njemačku kancelarku Angelu Merkel. Za osobu na toj poziciji bilo bi dobro da bude puno jasnija o tome kako zarađuje njena obitelj. Problem će joj u tome predstavljati činjenica da je veza između novca i politike tradicionalno i namjerno vrlo mutna.