Željko Rohatinski, guverner HNB-a, ocijenio je za Poslovni dnevnik da Vlada nema politiku za bitno poboljšanje situacije u gospodarstvu
Govoreći o aktivnostima koje HNB poduzima za izlazak iz krize, kazao je kako su te mjere usmjerene ponajprije na poticaj intenziviranja kreditne aktivnosti koja je u 2009. stagnirala.
Rohatinski kaže kako je HNB izrazio spremnost da oslobodi dodatnu likvidnost financijskom sustavu ako ostali akteri iznađu metode i mehanizme da otklone temeljni uzrok stagnacije kreditne aktivnosti u 2009. godini, a to svakako - kaže Rohatinski - nije bila smanjena likvidnost bankarskog sustava nego povećani rizici plasmana. Banke i država su pokazale spremnost da se uključe u takvu aktivnost, pa je HNB poduzeo prvi korak.
Primarni zadatak središnje banke je i dalje održavanje stabilnosti tečaja, kaže Rohatinski i dodaje kako stabilnost tečaja HNB neće braniti samo prodavanjem deviznih rezervi nego i ograničavanjem kunske likvidnosti.
Rohatinski kaže i kako je posve logično da su se kamatne stope sada počele smanjivati. Objašnjava to činjenicom da se među bankama pojačala konkurencija u prikupljanju depozita. Zbog svega toga su, kaže on, kamatne stope bile osjetno porasle iako nije bilo nekih drugih fundamentalnih razloga za to. Paralelno su, dodaje, rasle i aktivne kamatne stope uzrokovane povećanim rizikom i poskupljenjem izvora sredstava.
Guverner HNB-a kaže kako inozemni dug već sada iznosi gotovo 100 posto BDP-a.
'Bilo bi realno očekivati da će taj dug porasti i u apsolutnom i u relativnom smislu', kaže Rohatinski i dodaje kako se ne može očekivati da bi se taj dugoročno uspostavljen trend mogao izmijeniti bez velikih rezova i u nekoliko mjeseci, ali se ni ti rezovi ne mogu odlagati u nedogled. Ipak, Rohatinski kaže kako znatniji rezovi nisu prepoznatljivi ni u 2010., ako je suditi po sadašnjim elementima u ekonomskoj politici.
Također kaže i kako se očekuje da će BDP u prvom polugodištu 2010. realno stagnirati na desezoniranoj razini iz druge polovice 2009., nakon čega bi mogao započeti njegov blagi tekući rast po prosječnoj stopi od oko 0,3 posto tromjesečno. Rohatinski kaže kako je situacija u Grčkoj, ali i Španjolskoj, Portugalu i Irskoj velika pouka za zemlje u Europskoj uniji, ali i one izvan nje. Da nije bilo HNB-a, bili bismo u sličnim problemima kao i Grčka, kaže Rohatinski.