Nakon ulaska Hrvatske u EU prije sedam godina ograničenja za zapošljavanje hrvatskih građana uvelo je 13 zemalja članica. Sve su one s vremenom ukidale ta ograničenja, da bi prije dvije godine Austrija ostala jedina u kojoj su radnicima iz Hrvatske trebale radne dozvole.

Istekom sedam godina Austrija, prema pravilima EU-a, bez obzira na pandemiju, mora u potpunosti otvoriti tržište rada za državljane Hrvatske.

Dok se još očekivala normalna turistička sezona, od otvaranja Austrije posebno su strahovali hrvatski poslodavci u uslužnom sektoru. Bojali su se da će imati problema u pronalasku dovoljnog broja radnika.

'Zbog otvaranja austrijskog tržišta ova godina bit će još izazovnija te će zasigurno pogoršati ionako lošu situaciju s turističkim radnicima. Domaći hotelijeri, iako svjesni toga da moraju dizati plaće, neće moći u tako kratkom roku biti konkurentni Austrijancima koji radnicima, pored 1500 eura neto konobarske plaće, daju 13. plaću, plaćeni smještaj i prehranu te još kojekakve povlastice', krajem veljače u intervjuu za Privredni.hr govorio je bivši ministar turizma, a danas direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.

Međutim pandemija koronavirusa snažno je pogodila kako hrvatski, tako i austrijski turistički sektor. Sigurno se crne slutnje domaćih hotelijera kad je riječ o odljevu radne snage u Austriju neće ostvariti u ovoj, a možda ni u narednoj godini.

Smatra to i ekonomski analitičar Damir Novotny.

'Austrijski uslužni sektor, uključujući turizam, veliki je poslodavac koji je kupio radnu snagu iz cijele jugoistočne Europe. Ove godine to se sigurno neće dogoditi jer imaju snažan pad od čak 80 posto, što je slučaj i kod nas. Tako da ne možemo očekivati veliku potražnju za hrvatskom radnom snagom, osobito niskokvalificiranom, što im je najpotrebnije', misli Novotny.

Na osnovi iskustva Slovenije očekivalo se da će Austrija za Hrvate biti atraktivna ne samo za iseljavanje na duži rok, nego i za dnevne migracije, pogotovo iz Varaždinske i Međimurske županije.

'Procijenili smo da bi iz tih županija moglo biti oko 20.000 dnevnih migranata. Iz Maribora svaki dan na rad u Graz odlazi oko 16.000 ljudi, a Slovenija ima manju razliku u plaćama od Austrije nego što imaju naše županije. Očekivali smo da će u ovim županijama odljev biti znatan i da će se te županije suočiti s velikim nedostatkom radnika zbog otvaranja austrijskog tržišta rada. Ali je pandemija iščašila sve moguće parametre. Sad je vrlo teško procijeniti u kojim će razmjerima doći do odljeva naših radnika i kada će doći do tog neminovnog procesa. Otvaranje Austrije je velika prijetnja našem tržištu rada, ali i dobra prilika našim ljudima da pristojno zarađuju blizu svoje kuće, samo da ne bude trajnog odlaska', rekao je za tportal Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore.

Poslodavci na sjeveru Hrvatske očekuju da će doći do pojačanog iseljavanja radno aktivnog stanovništva u Austriju, iako je pandemija koronavirusa promijenila dosta toga.

U svibnju je eMeđimurje.net napravilo anketu među tamošnjim poduzetnicima u kojoj su, između ostalih, sudjelovali Dragutin Novak, vlasnik Eltinga iz Pušćine, te Branko Martinec, direktor Econa iz Preloga, a obje firme rade u metalnoprerađivačkoj industriji.

'Budimo realni, i do sada su se naši radnici bez problema zapošljavali u austrijskim tvrtkama, ali puno više njih zaposlilo se u Njemačkoj, nego u Austriji. Razlog je u tome što su u Njemačkoj dosta veće plaće nego u Austriji, a istovremeno su u Austriji troškovi života nešto veći nego u Njemačkoj. Ako pak usporedimo Austriju s Hrvatskom, potrebno je naglasiti da je u Austriji plaća veća nego kod nas, međutim za rješavanje stambenog pitanja Austrija ipak nije interesantna jer su primanja premala da bi se uštedjelo za stan ili kuću i mora se potegnuti do Njemačke. I tu ja vidim priliku za našu državu, za naše poduzeće', rekao je Novak.

On je uvjeren da radnik neće otići raditi iz Međimurja u Austriju ako mu plaća bude veća za 600 do 800 eura nego u njegovom rodnom kraju, a plaće u toj državi su, istaknuo je, od 1600 do 1900 eura.

Martinec je izjavio da više očekuje pojačani odlazak stručnih i iskusnih radnika u Austriju.

'Nama su već odlazili radnici u njemačke tvrtke, uglavnom s referencama koje su stekli kao djelatnici Econa na tom tržištu. Neki iz naše tvrtke već su išli i na rad u Austriju, iako tržište rada nije bilo otvoreno na način na koji će to biti od 1. srpnja ove godine. Sigurno je da mnogi u Hrvatskoj čekaju otvaranje tržišta rada u Austriji i imaju odlazak u planu', rekao je Martinec u svibnju za eMeđimurje.net.

A kakav su priljev radnika iz Hrvatske od 1. srpnja očekivali Austrijanci? Oni nisu strahovali da će Hrvati zbog otvaranja tržišta radne snage i ukidanja radnih dozvola preplaviti Austriju.

Šef austrijskog saveznog Servisa za zapošljavanje (AMS) i predsjednik Mreže europskih javnih službi za zapošljavanje (PES Network) Johannes Kopf u intervjuu za Večernji list u veljači ove godine podsjetio je kako je austrijsko tržište rada za Hrvate posljednjih sedam godina bilo samo djelomično zatvoreno i omogućeno im je bilo zapošljavanje u više od 60 zanimanja koja su deficitarna u Austriji.

Kopf je očekivao da će nakon 1. srpnja do kraja godine u Austriju doći oko sedam tisuća hrvatskih radnika, dok bi to na godišnjoj razini bilo oko 10 tisuća.

'Ukidanje radnih dozvola na početku će povećati trend dolazaka, a potom je realno očekivati postupno smanjenje, kao što je to bilo i s Bugarima, Poljacima i ostalim državljanima iz deset novih zemalja članica EU-a u najvećem krugu proširenja. Na austrijskom tržištu rada danas je ukupno 39 tisuća Hrvata, što zaposlenih, što nezaposlenih. U 2015. godini bilo ih je 27 tisuća, što govori da je do sada godišnje u Austriju u potrazi za poslom dolazilo negdje oko tri tisuće hrvatskih državljana', izjavio je Kopf.

Naravno, sve ove brojke sad su upitne jer je koronavirus unio nered kako na hrvatsko, tako i na austrijsko tržište rada. Tako da će se za neku jasniju sliku utjecaja otvaranja Austrije na naše gospodarstvo trebati pričekati minimalno godinu dana, a možda i duže.