Skupština Srbije usvojila je u četvrtak rebalans državnog proračuna u kojem će deficit biti 483 milijarde dinara, što je oko 4,09 milijardi eura, odnosno 8,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Zemlja se bori na dva fronta - za spas života i zdravlja ljudi, a s druge strane za spas ekonomije, i ovaj rebalans treba pridonijeti u obje borbe", rekao je zastupnicima ministar financija Siniša Mali.
On je ocijenio da će Srbija ove godine, unatoč koronakrizi, imati "najmanji gospodarski pad u Europi", koji su, prema ranijim priopćenjima, međunarodne institucije procijenila na minus 1,5 do 1,8 posto.
vezane vijesti
Mali je najavio da će zastupnicima u idućih desetak dana biti dostavljen prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu i naglasio da je predviđeno povećanje plaća i mirovina koje su, kako je istaknuo, "apsolutno sigurne, sve u dan i u dinar".
"Spasili smo ekonomiju, nema masovnih otpuštanja i zatvaranja tvornica kao u drugim zemljama", ustvrdio je srbijanski ministar financija.
Predsjednik Fiskalnog vijeća Pavle Petrović ocijenio je ranije, komentirajući najavljeni deficit, da je minus u državnoj blagajni "neizbježan u kriznoj godini", ali da bi zbog manjeg pada nego u zemljama središnje i istočne Europe, "morao biti manji, a ne skoro devet posto BDP-a".
Petrović je ukazao na to da su rashodi povećani za 850 milijuna eura u odnosu na rebalans iz travnja ove godine, na početku koronakrize.
On drži da je najveći dio rashoda opravdan, ali da "postoje i segmenti u kojima se ne vidi" čime je točno to povećanje rashoda opravdano.
Po njegovoj ocjeni, deficit državnog proračuna ne bi smio biti veći od 6,5 posto BDP-a.
Petrović drži da je ključni razlog za toliko povećanje deficita ekonomska mjera kojom je država svim punoljetnim građanima tijekom koronakrize uplatila po 100 eura, što je nacionalnu blagajnu stajalo oko 600 milijuna eura, naglasivši da je Fiskalni savjet i ranije upozoravao da je to "neopravdana mjera" jer je novac trebalo dati samo "onima kojima je pomoć bila neophodna".
