Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u RH pokazuje da je u 2016. deficit konsolidirane opće države iznosio 2,7 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, nakon što je godinu ranije iznosio 11,3 milijarde kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a.

Javni je dug, prema podacima DZS-a i Eurostata, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.

Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva. BDP je, naime, lani porastao 2,9 posto, što je najbrži rast gospodarstva od 2007. godine.

Hrvatska je po proračunskom deficitu za 2016. godinu od 0,8 posto BDP-a među EU zemljama s najnižim udjelom deficita u BDP-u, dok je po javnom dugu od 84,2 posto među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Eurostata.

Po podacima Europske unije, Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u. Irska je u 2016. godini imala proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, a Danska od 0,9 posto BDP-a.

U subotu je ministar financija Zdravko Marić u izjavi za Hinu iz Washingtona, gdje je sudjelovao na Proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kazao da će podaci Eurostata biti snažni argument da se pokaže što je on sa svojim timom i cijelom Vladom radio.

‘Iz tih brojaka će se vidjeti na području deficita, javnog duga, ali i kamata koje plaćamo iz državnog proračuna, da je 2016. bila izvanredna godina’, rekao je Marić.

Dodao je i da se s objavom konačnih podataka o javnom dugu i deficitu može očekivati pozitivan ishod glede izlaska iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) u svibnju.