Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u 2010. godini od 654,3 milijuna eura, ostvaren u okolnostima pada gospodarske aktivnosti, najniži je unatrag deset godina, u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za 74 posto te je njegov udio u BDP-u pao na povijesno nisku razinu od 1,4 posto
Pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u najnovijim 'Gospodarskim kretanjima' napominju da je ovakav razvoj tekućeg računa platne bilance primarna posljedica promjene odnosa na robnom podračunu koji je tradicionalno osnovni generator stvaranja deficita tekućih transakcija.
Smanjena domaća potražnja, osobna, ali i investicijska koja se do sada značajno oslanjala na uvozne robe, reducirala je vrijednost robnog uvoza (-0,3 posto), dok je pod utjecajem gospodarskog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku robni izvoz porastao za 18,1 posto.
Tako je i deficit na robnom podračunU, od 5,9 milijardi eura, značajno smanjen, za 19,5 posto ili za 1,4 milijarde eura u odnosu na godinu prije.
No, analitičari HGK pritom naglašavaju da unatoč značajnom rastu razina robnog izvoza od 9 milijardi eura još nije sustigla razine iz pretkriznog razdoblja, štoviše, ostvarena je najniža vrijednost od 2006. godine.
Dok je gospodarska kriza statistički povoljno utjecala na kretanje sastavnica najznačajnijeg deficitarnog podračuna, istodobno je nepovoljno utjecala i na njegovu najznačajniju protutežu - prihode od međunarodnog turizma.
Rekordno visoki fizički pokazatelji, pojašnjavaju, nisu bili popraćeni i adekvatnim porastom potrošnje. Tako su prihodi od inozemnog turizma u 2010., ostvareni u iznosu od 6,2 milijarde eura, bili manji za 2,2 posto u odnosu na godinu prije te za čak 16,4 posto u odnosu na 2008. Štoviše, napominju, ostvarena je najniža vrijednost deviznog prihoda od turizma od 2005. godine.
No, uz nešto veći suficit od usluga prijevoza (21 posto) i smanjenje deficita od ostalih usluga (za 51,6 posto), suficit na podračunu usluga je ipak minimalno porastao, za 2,2 posto i iznosio je 5,8 milijardi eura.
Dodaju kako su smanjenju deficita tekućeg računa pripomogla i kretanja na drugom uvijek deficitarnom podračunu - dohotka, iako se tu radi o manjim vrijednostima. Na podračunu dohotka deficit, od 1,6 milijardi eura, smanjen je za 11,8 posto uz povećanje prihoda za 12,5 posto i pad rashoda za 4,6 posto.
Istodobno je na podračunu tekućih transfera zabilježen suficit od 1,1 milijarde eura, što je povećanje za 6,6 posto u odnosu na godinu prije.
