Kako ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), takvim kretanjima najviše je pridonijelo povećanje manjka na podračunu roba te kapitalni račun, čiji se saldo, prema navodima iz središnje banke, smanjio za 451 miljun eura, ponajviše zbog nižih iznosa raspoređivanja fondova EU-a sa značajkama kapitalnih transfera na krajnje korisnike nego u istom tromjesečju prethodne godine kada su ti iznosi bili neuobičajeno visoki. Saldo na podračunu usluga iznosio je 3,4 milijarde eura što je smanjenja na 125,8 milijuna eura ili 3,6 posto na godišnjoj razini.

Promatrano kumulativno, u zadnja četiri tromjesečja, na kraju lipnja 2024. manjak na tekućem računu je u relativnom izrazu iznosio 0,3 posto BDP-a, u odnosu na višak od 0,4 posto BDP-a na kraju 2023. Ukupni saldo na tekućem i kapitalnom računu spustio se na 1,7 posto BDP-a, a za cijelu 2023. iznosio 3,2 posto BDP-a.

"Na razini cijele 2024. nepovoljno bi na kretanja u platnoj bilanci moglo utjecati dodatno produbljenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom kao posljedica relativno snažnijeg oporavka uvoza roba uslijed jačanja domaće potražnje uz istovremeno znatno slabiji oporavak izvoza. Negativno bi se na ukupni saldo mogao odraziti i daljnji rast rashoda na računu dohodaka, ponajprije uslijed rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj, čiji će utjecaj na platnu bilancu postati sve naglašeniji", navode iz RBA.

Kako dodaju, iako se pozitivna kretanja i dalje očekuju od priljeva sredstava iz proračuna EU-a, ona će bit skromnija u odnosu na vrhunac ostvaren u 2023., što je bila posljednja godina u kojoj je bilo moguće povlačenje sredstava iz prethodne financijske omotnice EU. U pozitivnom smjeru svakako će djelovati i daljnji rast prihoda od turizma, iako vjerojatno skromnijim stopama nego ranije, smatraju u RBA.