Uvezeni deflacijski pritisci uzrokovani kretanjima na svjetskim robnim tržištima odražavaju se u godišnjem padu cijena u kategoriji prijevoza (5,6%) koji je podržan padom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (9,7%).

Također, dodatni doprinos godišnjem padu cijena došao je od nižih cijena odjeće i obuće koje su u kolovozu za 1,3% niže u odnosu na isti mjesec lani. Pad cijena bilježi i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (2,5%) potaknuta dvoznamenkastim padom cijena plina od 19,2%. U istom promatranom mjesecu godišnji pad cijena zabilježen je i u kategorijama komunikacije te rekreacije i kulture (3,3% odnosno 1,4%).

Naposljetku, cijene hrane i bezalkoholnih pića te cijene u kategoriji alkoholnih pića i duhana u kolovozu su niže za 0,5% odnosno 0,3% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. S druge strane, snažniji pad cijena na godišnjoj razini zaustavljen je rastom cijena u kategoriji restorana i hotela (2,5%), zdravstva (1,9%), pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva (1,2%) te u kategoriji obrazovanja (0,7%).

Pad potrošačkih cijena zabilježen je i na mjesečnoj razini (0,2%) pri čemu je najveći doprinos padu cijena u odnosu na srpanj došao iz kategorije prijevoza čije su cijene pale za 1,3% mjesečno. U kumulativnom razdoblju od prvih osam mjeseci potrošačke cijene su prosječno niže za 1,5% u odnosu na isto razdoblje lani. No isključimo li iz indeksa potrošačkih cijena volatilne komponente tj. cijene energije i prehrane (koje u košarici potrošačkih cijena čine gotovo 58%), temeljna godišnja stopa inflacije u istom promatranom razdoblju zabilježila je blagi rast od 0,1% godišnje.

Pad potrošačkih cijena prisutan već treću godinu zaredom dodatno je potaknut i administrativnim smanjenjem cijena plina koji je stupio na snagu početkom travnja ove godine.

Analitičari RBA očekuju nastavak negativnih godišnjih stopa inflacije, prvenstveno podržan kretanjima cijena energenata na svjetskim robnim tržištima.