Tako će se na stolu naći prvo hrvatsko zaštićeno vino - dingač, a u ponudi će biti i vina sorte zinfandel. Inače, na lokalitetima Dingač i Postup na poluotoku Pelješcu, na južnoj strani otoka Hvara te na dobrim položajima bračkog i viškog vinogorja nastaje najbolji plavac, a plavac mali najznačajnija je autohtona sorta grožđa u Hrvatskoj.

Dingač je na dobar glas došao prije 15. stoljeća te se prodavao po višim cijenama od svih drugih vina na tržištu. Riječ je o vrhunskom suhom crnom vinu, zaštićenom Ženevskom konvencijom 1961. godine i prvom hrvatskom vinu zaštićenom zakonom. Više od 90 posto plavca proizvodi se na Pelješcu, a činjenica da će se ono naći na stolu Joea Bidena odlična je promocija za samo vino, ali i za cijelu Hrvatsku, kaže tportalu Slobodan Rosić, tajnik udruge Plavac mali s Pelješca.

'Mislim da ovo prilika za cijelu Hrvatsku, ipak je to velika stvar da se na stolu na inauguraciji nađe boca vina iz Hrvatske. Nije sad tu važan ni proizvođač, već Pelješac, Dubrovačka-neretvanska županija i Hrvatska. Mislim da bismo mi vinari, kao i sve naše županije i komore trebali krenuti u dobru vinsku kampanju da se dingač nađe na karti svijeta, to je dobar put', kaže nam Rosić.

Kaže da takvu priliku svakako treba iskoristiti zbog pandemije koronavirusa koji je posve usporio prodaju:

'Zbog korone ne možemo ponuditi ni dan otvorenih vina. Imamo velike zalihe neprodanog vina na skladištima i svaki dan očekujemo da se otvore restorani i kafići. Vino nismo dali u destilat, odležat će godinu dana bez prihoda, ali vinarima je teško, već godinu dana su bez prihoda', zaključio je.

Da je odabir hrvatskih vina za inauguraciji novog američkog predsjednika kulminacija višegodišnjih trendova njihova uspješnog izvoza i promocije na američkom tržištu, smatra i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, tvrdeći kako izvoz nije narušila ni koronakriza.

'Izvoz nam raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje, a prema podacima za prvih deset mjeseci 2020., dosegao je iznos od 860 tisuća dolara, odnosno zadržao se na razinama iz 2019. unatoč kriznim uvjetima poslovanja i pandemiji Covida-19 koja je negativno utjecala na sve segmente poslovanja, a poglavito na vinski sektor, izrazito ovisan o promotivnim i društvenim događanjima te turističkim kretanjima', pojasnio je Kovačević, dodavši kako u SAD-u, koje je peto najznačajnije tržište za izvoz hrvatskih vina, šaljemo uglavnom vrhunska buteljirana vina (preko 80 posto izvoza) i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ostale države u koje izvozimo.

Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD-u bila je 6,84 eura po litri dok je ona u 2019. godini iznosila 6,89 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35 do 40 dolara, odnosno u restoranima i ugostiteljskim objektima od 60 do 80 dolara.

'Vino za zemlju kao što je Hrvatska, koja gotovo petinu svoga BDP-a realizira kroz turizam i multiplikativne učinke turizma te koju godišnje posjeti preko 20 milijuna turista, nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u turističkoj ponudi i brendiranju Hrvatske kao eno-gastro destinacije', poručio je Kovačević, dodavši kako moramo isticati svoje prednosti, a to je preko 120 autohtonih sorti vinove loze i mozaik četiri vinogradarske i vinske regije sa svim sortnim i položajnim specifičnostima, što treba biti okosnica marketinga.