Glavna tema u 2022. u vezi globalne makroekonomske situacije nedvojbeno je podizanje ključnih referentnih stopa Fed-a i ECB-a radi borbe protiv inflacije. S višim stopama, središnje banke se pokušavaju boriti protiv našeg neprijatelja broj 1, posljedično usporavajući gospodarstvo. Najnoviji indeks potrošačkih cijena za Hrvatsku pokazuje inflaciju od 13,5 posto na godišnjoj razini u studenom.

Stoga podizanje referentnih kamatnih stopa ne bi nas trebalo iznenaditi. Imali smo najdugotrajniji rast do sada, no inflacija se počela pojačavati kao rezultat dugotrajnih pritisaka na cijene sirovina te kasnije energenata. Uz to, vodila se ekspanzivna monetarna politika, što je također doprinijelo do rasta vrijednosti imovine. Visoka inflacija je 'neprijatelj' protiv kojeg se treba boriti pod svaku cijenu – čak i recesijom. Primarni cilj većine središnjih banaka upravo je to – održavanje niske i stabilne inflacije. Zbog toga, očekujemo daljnju restriktivnu monetarnu politiku i nastavak rasta referentnih stopa. Sada idemo na detaljniji pregled regionalnih tržišta kapitala.

Što se događa u Hrvatskoj?

Počevši od Hrvatske, pogledat ćemo indeks CROBEX10, koji predstavlja 10 najvećih hrvatskih blue chipova. Također, s ciljem da ne idemo previše detaljno u svaki događaj, istaknut ćemo samo nekoliko događaja izvan CROBEX10 indeksa vrijednih spomena koji su se dogodili tijekom ove godine.

CROBEX10 je u cjelini tijekom ove godine zabilježio pad od 12,5 posto. Otprilike polovica sastavnica je imalo bolju godinu od indeksa, dok je druga polovica imala lošije rezultate u usporedbi s indeksom u cjelini. S obzirom na trenutnu makroekonomsku i geopolitičku situaciju u svijetu, posebice u Europi, to ne treba čuditi. Ipak, napominjemo da je ovaj pad nešto manji u odnosu na svjetske indekse zbog manje likvidnosti i velikog udjela mirovinskih fondova u kompanijama koje čine indeks.

Prelazeći na promjene samih sastavnica indeksa, prvo primjećujemo da niti jedna od njih ovu godinu nije završila u zelenoj boji. Ipak, Atlantska Plovidba zabilježila je relativno najbolju izvedbu te je pala „samo“ 2,8 posto. Što se tiče Atlantske Plovidbe, ističemo da je u prvom polugodištu zabilježila najveći rast cijene dionice na cijeloj burzi. Ovo povoljno kretanje cijena potaknuto je snažnim rezultatima, ali ti su prinosi izbrisani u drugoj polovici godine zbog pada cijelog tržišta. Atlantsku Plovidbu u stopu slijede Končar i HT, koji također bilježe tek blagi pad od pet posto, odnosno šest posto. Ovo također ne bi trebalo biti iznenađenje zbog veličine poslovanja ovih kompanija.

Na dnu ljestvice, nažalost, nalazi se AD Plastik. Kao što svi znamo, AD Plastik je pogođen po svim linijama: i od obustave proizvodnje automobila na ruskom teritoriju do nestašice poluvodiča na automobilskom tržištu Europe. Kako su rasle sankcije Rusiji, tako se i pogoršavao sentiment investitora za ulaganje u AD Plastik. Slijede ga Atlantic Grupa i Arena Hospitality Group, koje su pale za 24,4 posto, odnosno 24,3 posto. Međutim, treba napomenuti da što se tiče Arena Hospitality-a, ovaj pad nije posljedica poslovanja kompanije, jer je kompanija objavila jedan od najboljih rezultata u svojoj povijesti u trećem tromjesečju 2022.

Nadalje, dogodilo se nekoliko stvari koje treba spomenuti u vezi s hrvatskim tržištem kapitala. Svjedočili smo podjeli dionica Atlantic Grupe u omjeru 1 na 4. Također, tijekom ove godine dogodilo se delistanje kompanije na Zagrebačkoj burzi – TPNG. Tankerska Plovidba, koja je bila i najveći dioničar TPNG-a, izvršila je istiskivanje preostalih dioničara nakon što je preuzela više od 90 posto TPNG-a. Zbog toga, TPNG neće biti na burzi u narednoj godini. Također, što se tiče hrvatskog tržišta kapitala – nad njim se nadvija tamni oblak – ekstra porez na profit.

Slovenski indeks SBITOP zabilježio je ukupni pad od 17,4 posto tijekom 2022. godine. Najveći pad zabilježio je Petrol koji je tijekom godine izgubio 24,4 posto tržišne kapitalizacije. Poslovanje Petrola je pod pritiskom viših cijena energenata, dok je u isto vrijeme slovenska vlada ograničila cijene po kojima Petrol može prodavati svoje proizvode, što je dovelo do velikih gubitaka. Odmah iza Petrola slijede NLB i Krka, koje su pale za 19,9 odnosno 19,1 posto. Također, oba osiguravajuća društva u Sloveniji, Triglav i Sava Re, zabilježila su pad cijena dionica. Sava Re pala je 17,2 posto, a Triglav 11,5 posto. Oba osiguravajuća društva zabilježila su gubitak kapitala zbog gubitaka fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, što je dovelo do smanjenja kapitala za oba osiguravajuća društva.

Nadalje, na slovenskom tržištu kapitala dogodilo se nekoliko značajnih stvari. Prvo, u 2022. godini dogodili su se dvije podjele dionica. Cinkarna Celje je izvršila podjelu dionica 1 na 10, dok je podjela dionica Petrola izvršena u omjeru 1 na 20. NLB je konsolidirao podružnicu Sberbanke u Sloveniji, dok je HPB konsolidirao podružnicu u Hrvatskoj.