Tvrde to i sindikati i Hrvatska udruga poslodavaca čiji su predstavnici tjednima sudjelovali u pregovorima oko skraćivanja radnog tjedna. Vlada je u konačnici, upozoravaju, donijela neusuglašen zakon, piše Jutarnji list. Poslodavci tvrde da nakon uvođenja kaznenog poreza od dva i četiri posto na plaće niti jedan radnik odnosno sindikat neće pristati na daljnje smanjenje plaća.

'Tražili smo da se stope smanjenja plaće zbog skraćivanja radnog tjedna korigiraju za iznos kaznenog poreza, međutim u resornom ministarstvu na to nisu pristali' - upozorava Vladimir Kovačević, direktor CRO Industrije pri HUP-u.

Potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za gospodarstvo Ivan Tomac pak ističe da je od jedne vrlo jednostavne i učinkovite mjere za spas radnih mjesta, Vlada u konačnici došla do kompliciranog i neprovedivog zakona koji je usto i donesen prekasno. Tomac tvrdi da zakon koji bi trebao spriječiti otkaze, a ne štiti 150.000 radnika koji primaju zakonski minimalac nema smisla.

'Koji će to poslodavac koristiti skraćeni radni tjedan, ako će mu država subvencionirati doprinose, ali mora isplatiti zakonom zagarantiran minimalac. Možda je bilo kakva mjera bolja od nikakve, ali naša je procjena da ovaj zakon neće spriječiti 50.000 otkaza. Bit će ih i više od toga', kaže Tomac.

Prema zakonu koji će vrijediti do kraja 2010. godine poslodavci u dogovoru sa sindikatima mogu skratiti radni tjedan do 32 sata i za to dobiti potpore države u visini razlike doprinosa. Država će pak radnicima nadoknaditi razliku umanjene neto plaće u visini 10 posto, odnosno 13 posto radnicima koji uzdržavaju dijete.

Da bi koristile subvencije tvrtke moraju zadovoljiti niz uvjeta, među ostalim, i da 2007. godine, dakle prije krize, nisu poslovale s gubitkom.

U Vladi procjenjuju da bi potporama moglo biti obuhvaćeno oko 250.000 radnika za koje su preraspodjelom novca iz budžeta Zavoda za zapošljavanje osigurali 200 milijuna kuna.