Prema danas objavljenim podacima Eurostata, javni dug Hrvatske dosegnuo je u drugom tromjesečju 252,7 milijardi kuna ili 77 posto BDP-a, što je za 664 milijuna kuna ili 0,4 postotna boda više nego u prethodnom tromjesečju. To je, među ostalim, posljedica promjene metodologije izračuna javnog duga.

'Prema novoj Eurostatovoj metodologiji, proširio se obuhvat te su u javni dug uključene i Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb i još šest, sedam kompanija. To je zapravo realna slika Hrvatske', rekao je Lalovac napominjući da s tim širim obuhvatom primjerice 2010. i 2011. javni dug ne bi bio 40 nego 60 posto BDP-a.

Poručio je i da će te tvrtke, izvanproračunski fondovi uključeni po novoj metodologiji u javni dug, morati proći restrukturiranje. To je nova metodologija, što znači da se neće morati rezati samo centralni proračun nego i ti izvanproračunski fondovi, kazao je.

'Svi koji sada ulaze, a stvaraju taj javni dug, morat će proći snažne mjere restrukturiranja. To se više neće moći odgađati i držati van proračuna. Morat će nositi teret centralne države - ako mi režemo, morat će i oni', kazao je Lalovac.

Udjel duga rast i zbog pada BDP-a, inflacije...

Da bi javni dug do kraja godine mogao dosegnuti 80 posto BDP-a slažu se i analitičari.

'Trend rasta javnog duga nastavit će se zbog pada gospodarske aktivnosti, ali i potrošačkih cijena, odnosno inflacije, što znači da će se nominalni BDP smanjiti. Uz to, čini se da će proračunski manjak biti veći nego što se planiralo', kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Prema projekcijama Ministarstva financija, manjak državnog proračuna u 2014. iznosit će oko 19 milijardi kuna ili 5,8 posto BDP-a

Šantić ističe da se u usporedbi s ostalim tranzicijskim gospodarstvima, Hrvatska nalazi među zemljama s izraženijim javnim dugom. Na kraju drugog tromjesečja, javni dug Češke iznosio je, primjerice, oko 44 posto BDP-a, a Rumunjske 38,5 posto

Mnoge članice eurozone imaju znatno veći javni dug. Francuska, primjerice, 95 posto BDP-a, a Italija čak 133 posto.

No, na svjetskim financijskim tržištima ne vrijede ista pravila za sve, kaže Šantić. Tranzicijskim zemljama ne tolerira se ista razina zaduženosti kao članicama eurozone.

'A na godišnjoj razini Hrvatska je, uz Sloveniju koja ima problema s bankarskim sustavom, zabilježila najsnažniji rast javnog duga, pa je jasno da se nastavlja trend rasta duga', ističe Šantić.

Slovenski javni dug porastao je u drugom tromjesečju u odnosu na isti lanjski kvartal za čak 16,9 postotnih bodova, a hrvatski za 8,5 bodova.

U dužem roku hrvatski gospodarski potencijali dosta su skromni, zbog nedostatka reformi, a moramo biti svjesni i visokih troškova refinanciranja javnog duga, posebice ako dođe do porasta kamata na međunarodnim financijska tržištima', kaže Šantić, s obzirom da bi iduće godine američka središnja banka Fed mogla povećati kamatne stope.

'Kako gospodarska aktivnost pada, dok se s druge strane zbog deflacijskih pritisaka smanjuju proračunski prihodi, do kraja godine hrvatski javni dug vjerojatno će iznositi više od 80 posto BDP-a', kaže Šantić.

Promjena metodologije izračuna javnog duga

Na rast udjela javnog duga u BDP-u utječe i promjena metodologije. U ponedjeljak je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio da je dug opće države u Hrvatskoj na kraju 2013. iznosio blizu 250 milijardi kuna ili 75,7 posto BDP-a, što je prema novoj ESA 2010 metodologiji 8,6 postotnih bodova više nego u prijašnjoj procjeni. Primjenom nove metodologije ESA 2010, konsolidirani dug opće države porastao je od 2010. do 2013. godine u prosjeku za 27 do 29 milijardi kuna godišnje.