Ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Sandra Švaljek istaknula je kako investicijska aktivnost u Hrvatskoj pada u zadnje četiri godine. Promjenu trenda ona očekuje krajem ove godine.

'Strana ulaganja su više nego dobrodošla, ne samo zbog dolaska svježeg kapitala, već i novih tehnologija i znanja, što pozitivno utječe na konkurentnost gospodarstva', rekla je Švaljek.

Kako bi investicijsku klimu učinila što privlačnijom, Vlada bi morala, smatra, stvoriti predvidljivije i stabilnije poslovno okruženje (ne mijenjati često zakone i provoditi ih jednako u svim slučajevima), profesionalizirati javni sektor te ojačati posebno tijelo za poticanje investicija sa snažnim ovlastima.

Slično je od aktualne vlasti zatražila i Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle. Na planu strukturnih reformi nešto se napravilo, ali, smatra ona, ne dovoljno.

'Novi modeli moraju biti brzo i snažno primijenjeni. Sram me je kad moram reći da Hrvatska ulaže samo 0,7 posto BDP-a u istraživanje i razvoj, a cilj EU je tri posto', naglasila je Kovačević, dodajući kako je nužna modernizacija visokih obrazovnih institucija, njihovo bolje povezivanje s tržištem rada te promicanje programa cjeloživotnog učenja.

Član uprave Erste banke Christoph Schöfböck rekao je kako nakon fiskalne prilagodbe Hrvatsku čekaju teške strukturne reforme poput sređivanja mirovinskog sustava.

Ocijenio je pozitivnim okretanje Vlade investicijama u energetiku i infrastrukturu te je istaknuo važnost stvaranja 'pozitivnijeg stava o poduzetnicima'.

'Hrvatska je dobra zemlja za poduzetništvo, ali slika o njima nije dobra', rekao je Schöfböck.

Pozvao je Vladu na stvaranja regionalne strategije razvoja kako bi osim Zagreba napredovala i druga područja.