Stajalište Hrvatske udruge banka je da hrvatska fiskalna pozicija nije održiva. 'Umjesto smanjenja proračunskog deficita i javnog duga što su učinile europske zemlje, Hrvatska je u prošloj godini povećala primarni deficit proračuna', naglasio je Bohaček.

Za razliku ministrice financija Martine Dalić koja tvrdi da je proračunski deficit, uključujući jamstva brodogradilištima, ispod 50 posto BDP-a, izračun HUB-a pokazuje da se ukupni deficit trenutačno kreće na razini od 58,7 posto BDP-a. Bankari predviđaju da će ukupni javni dug do kraja godine preći granicu od 60 posto BDP-a, čime će Hrvatska izaći iz Mastriških kriterija.

Iako se u usporedbi s drugim zemljama još nalazimo u relativno povoljnoj poziciji, u HUB-u smatraju da je krajnje vrijeme za uvođenje dugoročnih mjera štednje. 'S MMF-om ili bez njega, sljedeća će vlada morati hitno i snažno provesti dugoročni program štednje', predviđa Bohaček, ističući da se jedino na taj način može otkloniti opasnost izbijanja fiskalne i financijske krize uslijed mogućeg vanjskog šoka čija vjerojatnost više nije mala.

Bohaček je pozdravio jučerašnju odluku Vlade o izdavanju obveznica smatrajući da je odabran dobar tajming s obzirom na opasnost od mogućeg širenja krize u Europi. 'Vlada je pokazala odgovornost jer je tim potezom zatvorila financijsku konstrukciju za ovu godinu što je dobro i s obzirom na predstojeće izbore', dodao je Bohaček.

Analitičari HUB-a navode da se ne treba bojati negativnih učinaka štednje, ističući da fiskalna konsolidacija može imati pozitivan učinak jer djeluje na smanjenje kamatnih stopa, osobito ako dovede do rasta kreditnog rejtinga.

'Smanjenje javnog duga, bez obzira na to bude li iznuđeno kao nedavno u Italiji ili provedeno na vrijeme, imat će pozitivne učinke na gospodarstvo kroz smanjenje cijene kapitala i povećanje otpornosti na vanjske poremećaje', zaključuje Bohaček.