Američka gospodarska komora u srijedu je predstavila rezultate svojeg istraživanja među poduzetnicima koje je pokazalo da su glavni ograničavajući faktori u Hrvatskoj manjak radne snage, nestabilno regulatorno okruženje i preveliki porezi. Mladen Fogec, šef udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, lani je u intervjuu tportalu ustvrdio da naša zemlja stranim ulagačima nije mi mrska ni strana, ali čim krenu u prve konkretne korake, zabiju se u prepreke na najnižim razinama - brzo ih savladaju lokalni šerifi, općinski načelnici i župani. No niti to nisu svi problemi.

Na sve naše slabosti na svom profilu na Twitteru požalio se i ekonomist Damir Novotny: 'Srbija je, uz Bugarsku, ozbiljan kandidat za veliku VW-ovu tvornicu automobila. Ovakva investicija otvara direktno i indirektno (u klasteru) oko 20.000 kvalitetnih i dobro plaćenih industrijskih radnih mjesta. Zar će Hrvatska i dalje ostati 'mala zemlja za veliki odmor'?'

Što trebamo napraviti da ne ostanemo i postanemo zemlja koja će ovisiti o tome koliko ćemo imati sunčanih dana, upitali smo Novotnyja, na što on spremno odgovara:

'Kako bismo krenuli u aktivno privlačenje stranih investicija, moramo najprije izmijeniti Zakon o poticanju ulaganja, srediti zemljišne knjige, prilagoditi obrazovni sustav potrebama tržišta i iskoristiti masu novca iz fondova EU-a koji nam stoji na raspolaganju, ali ga ne uzimamo.'

U Srbiji, kaže, daju velike poticaje iz proračuna, po tisuću eura za svako novootvoreno radno mjesto, mame ulagače besplatnim zemljištem i oslobođenjima od plaćanja poreza. U Hrvatskoj čak nisu potrebna velika izdvajanja iz državnog proračuna jer smo članica EU-a i imamo njihov novac koji treba uzeti.

'VW važe između Srbije i Bugarske. Bugarska je pritom u velikoj prednosti jer je u Europskoj uniji, no Srbija ima prednost što u Kragujevcu već ima dobro razvijenu infrastrukturu za autoindustriju, ali i ono što je industrijskim divovima možda još važnije - ima razvijenu mrežu dobavljača autodijelova', kaže nam Novotny.

Tu vidi i veliku priliku za Hrvatsku. Hrvatski klaster autoindustrije, predvođen tvrtkama poput AD-a Plastik, Boxmarka i Lipik Glassa, radi s globalno jakim proizvođačima automobila, koji bi, kada bi im se pružila prilika, vrlo rado proizvodili i u našoj zemlji. Ali zasad nema prilike za to, a na pitanje jesmo li zakasnili s reformama Novotny odgovora kako nikad nije kasno, no politika je ta koja mora donijeti odluke i krenuti.

'Ovih dana cijela Vlada bavi se izborima u Ličko-senjskoj županiji, kao da je to najveći problem u zemlji. Treba poduzeti korake koje su već napravile Slovenija i Austrija. Slovenija je sredila zemljišne knjige i tamo ulagaču nije problem pronaći zemljište od 100.000 kvadrata. Kod nas je to gotovo nemoguće i možete dobiti nekakav 'ficlek' zemlje od 10.000 kvadrata', kaže nam sugovornik i skreće pozornost prema fondovima EU-a:

'Taj se novac također može koristiti za poticanje investicija, to se mora osvijestiti. U Austriji, u maloj pokrajini Gradišće, povukli su tri milijarde eura iz fondova EU-a. Govorimo o jednoj od najrazvijenijih članica EU-a, koja je već imala sve preduvjete za privlačenje ulagača, a sad su ih dodatno poboljšali. Mađari su velik dio novca EU-a proslijedili u manje razvijene krajeve poput Debrecena. Mi to isto moramo napraviti u Slavoniji, inače se nikada ništa neće pokrenuti.'

Skrećemo mu pozornost na to da je velika odgovornost za slab industrijski razvoj i na županima i načelnicima općina, na što Novotny komentira kako su županije najslabija karika u tom lancu i kako one u Hrvatskoj, za razliku od Austrije, uopće nemaju ulogu regionalnih vlada i nemaju iste izvore prihoda kao slične jedinice lokalnih uprava u sličnim zemljama.

'Primjerice, u Austriji imate 'županije' koje imaju prihode od izvoza po dvadeset milijardi eura, kao cijela Hrvatska', komentira.

Zaključuje kako cijena rada nije hrvatski problem jer su plaće radnicima puno veće u Sloveniji i Austriji, već je naš veći problem manjak kvalificirane radne snage. Obrazovni centri, kaže, moraju biti povezani s industrijskim centrima i školovati ljude koji će znati raditi složenije poslove: 'Nema nam budućnosti u turizmu, on je dosegao svoj vrhunac i sada može samo padati jer nas je konkurencija prestigla i nižim cijenama i boljom turističkom ponudom.'

Šef udruge stranih ulagača: 'Dobro je da smo uveli informatiku u pete razrede da djeca mogu podučiti učitelje'