'Na to upućuje neobična situacija da je već na kraju prvog polugodišta ove godine dug 3. maja dobavljačima i kooperantima veći od 150 milijuna kuna', upozorila je Strenja Linić. 

Zabrinuti su i u Vladi, jer i oni vide da dug raste pa su odlučili zatražiti nadzor nad time kako se u 3. maju troše državne subvencije. No priznaju da ne mogu puno učiniti. 'Ministarstvo gospodarstva nema nikakvu izravnu nadležnost nad brodogradilištem Uljanik jer je ono u privatnom vlasništvu', poručuje potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Međutim problem je to što je država duboko upletena u poslovanje Uljanika jer je pulskom škveru za financiranje gradnje brodova odobrila čak 560 milijuna eura jamstava. Drugim riječima, u slučaju propasti Uljanika, svi krediti past će na leđa poreznih obveznika.   

Prema dostupnim podacima, Uljanik grupa, u kojoj je uz matično brodogradilište riječki 3. maj, u knjizi narudžbi ima 20 brodova vrijednih više od milijardu eura, čime je osigurana zaposlenost navoza do kraja 2018. godine. Većinom je riječ o brodovima srednje i visoke složenosti, među kojima su oni za prijevoz automobila, stoke, rasutih tereta te samopodizne platforme.

Uljanik se još krajem devedesetih odrekao gradnje jednostavnih tankera kojima nije mogao konkurirati korejskim i kineskim brodograditeljima. Zahvaljujući tome uspio se othrvati krizi u koju su upala druga hrvatska brodogradilišta. Kao jedino zdravo veliko brodogradilište, Uljanik se uključio i u spašavanje 3. maja, jednog od četiri velika brodogradilišta koja su ušla u proces sanacije i restrukturiranja.

Premda je Uljanikova knjiga narudžbi dobro popunjena, rezultati poslovanja ne ulijevaju povjerenje u stabilno poslovanje. Unatoč rastu poslovnih prihoda od 45 posto (na 1,93 milijarde kuna), pulska grupa je lani pretrpjela konsolidirani gubitak od 173 milijuna kuna. Pritom je negativni novčani tijek iz poslovnih aktivnosti dosegnuo čak 678 milijuna kuna.

Pored toga, revizorska kuća PwC, ocjenjujući financijska izvješća, izrazila je sumnju u realno iskazivanje 275 milijuna kuna potraživanja i prihoda po osnovi državnih potpora, kao i mogućnost naplate iskazanih 53 milijuna kuna potraživanja od kupaca.

Negativan financijski rezultat u iznosu od 197,7 milijuna kuna iskazan je i za prva tri tromjesečja ove godine, uz rast poslovnih prihoda od 55 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Kontinuirani gubici pojeli su vlastiti kapital koji je na kraju trećeg tromjesečja bio u minusu od čak 220 milijuna kuna, a dugovi su narasli na 3,76 milijardi kuna. Od toga je više od tri milijarde kuna kratkoročni dug, najvećim dijelom prema bankama i dobavljačima.

Brojke potvrđuju iznimno tešku financijsku situaciju, a da je stanje kritično, može se čuti i od kooperanata, koji upozoravaju da se više mjeseci kasni s plaćanjem.  

Iz Uljanik grupe priznaju da postoje problemi u plaćanju, ali ističu da ih uspješno rješavaju te podsjećaju da su upravo oni spasili 3. maj od likvidacije. Također, demantiraju medijske napise da su u poslovanju koristili mjenice na način na koji ih je koristio Agrokor.

'U Uljanik grupi nismo nikad koristili mjenice na način na koji ih je koristio Agrokor, kako nam se pokušava imputirati, već smo u poslu s dobavljačima koristili faktoring za naplatu dijela naših obaveza prijevremeno ili za naplatu potraživanja kad smo kasnili zbog problema u financiranju', poručio je predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda u izjavi za medije.

Rossanda je komentirao i sumnje Strenje Linić o korištenju državnog novca uplaćenog 3. maju za pozajmice poduzećima unutar Uljanik grupe.

Kazao je da je dio prihoda 3. maja 'izvan programa restrukturiranja' korišten za pozajmice unutar sustava jer je, kako je rekao, '3. maj integriran u sustav i problemi u sustavu značili bi i probleme u samom 3. maju'.

'Novac koji je iz države došao u 3. maj potrošen je bilančno po lipama na ono za što je bio namijenjen, odnosno tamo gdje je i trebao biti potrošen', naveo je Rossanda. 

Dodao je kako su u Uljaniku i sami bili na rubu restrukturiranja u vrijeme ulaska Hrvatske u EU, no tada je, kako je rekao, 'kontaktirala s njima država pitajući bi li se uključili u priču s 3. majem, za koji, unatoč tome što je bio saniran i s dobrom bilancom, nije bilo interesa među potencijalnim kupcima'.

Inače, država je prije pet godina smanjila svoj udjel u vlasništvu Uljanika prodajom dionica radnicima i institucionalnim investitorima. Tako je danas najveći pojedinačni vlasnik Croatia osiguranje s 10-postotnim vlasničkim udjelom, a među značajnijim su suvlasnicima i obvezni mirovinski fondovi i rovinjska Adris grupa.

Država (CERP) ima 10,12 posto vlasništva, a ako se uzmu u obzir i dionice u vlasništvu paradržavnih fondova (HZZO, Kapitalni fond, Fond za financiranje razgradnje NE-a Krško), vlasnički paket pod kontrolom Vlade penje se na 25,6 posto.