U američkim vjetroelektranama trenutačno je više zaposlenih radnika nego u nuklearnim, hidro i termoelektranama, a svaki je četvrti zaposlenik na području države Texas, navodi se u središnjem energetskom izvješću koje prenosi HPPR.

Dobre vijesti stigle su i iz drugog prošlomjesečnog izvješća o solarnoj energiji u kojemu se navodi kako je u tom sektoru dvostruko više zaposlenih nego u segmentu energetike koji eksploatira naftu i ugljen zajedno.

Pokazatelji su to, navodi se, kako se stanovnici ruralnih krajeva uče novim vještinama i prilagođavaju promjenama u svijetu, jer su se posljednjih godina smanjili prihodi od tradicionalnih energenata.

Slaba politička podrška obnovljivim izvorima energije

U europskoj elektroenergetskoj mreži prošle je godine pak čak devet desetina novih energetskih kapaciteta obnovljivih izvora energije otpadalo upravo na struju iz vjetroelektrana. Kako piše britanski The Guardian, to je znak da se Stari kontinent drastično okreće od fosilnih goriva. Međutim lideri te industrije zabrinuti su slabljenjem političke podrške ususret 2020. godini koja je zacrtana kao cilj za provedbu energetske strategije 20/20/20.

Tijekom prošle godine širom Europe izgrađeno je 24,5 GW novih kapaciteta, od kojih 21,1 GW ili 86 posto dolazi iz energije vjetra, sunca, biomase i vode. Time je premašen prijašnji rekord od 79 posto postavljen 2014. godine.

Prvi put vjetroparkovi čine više od polovice instaliranih kapaciteta, pokazuju podaci WindEurope. Snaga vjetra preuzela je mjesto ugljena i postala drugi najveći europski izvor energije nakon plina.

Njemačka je prošle godine instalirala najviše kapaciteta iz energije vjetra, a i Francuska, Nizozemska, Finska, Irska te Litva postavile su nove rekorde.

Britanci su pak imali tri posto manje novih kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra, no pritom su apsolutni rekorderi po gradnji pučinskih vjetroelektrana koje su dvostruko skuplje od kopnenih, čime su uspjeli uhvatiti priključak na prošlogodišnji paneuropski investicijski val u vrijednosti od 27,5 milijardi eura.

Njemačka ima najveći vjetropark

Najveći je prošlogodišnji projekt pučinski vjetropark Gemini kod nizozemske obale koji je u veljači spojen na elektrodistributivnu mrežu i koji će biti drugi najveći takav tip elektrana na svijetu nakon što se dovrši tijekom ove godine. Veličinom ga prate dva pučinska vjetroparka -  njemački 582 MW Gode Wind 1 i 2 te nizozemski Westermeerwind projekt od 144 MW.

'Brojke zasad izgledaju dobro. No dugoročno gledano, tek sedam od 28 država članica EU-a ima jasne politike i razvojne planove za vjetroenergiju za razdoblje nakon 2020. godine. Danas je u brojnim članicama EU-a mnogo manje političke ambicije i politika koje je prate za obnovljive izvore nego što smo ih imali prije pet ili čak tri godine', kaže Giles Dickson, izvrši direktor WindEuropea.

Unatoč instaliranim kapacitetima vjetroelektrana koje sada iznose 153,7 GW, to je relativno malen dio ukupnog kapaciteta od 918,8 GW. Zato se u industriji proizvodnje energije iz vjetra nadaju puno ozbiljnijem rastu, posebno nakon što države počnu zatvarati stare termoelektrane kako bi ispunile zacrtane ciljeve za sprečavanje klimatskih promjena.

'EU ne pritišće dovoljno države članice da zatvore stare termoelektrane', kaže Dickson.

Prošlogodišnje izvješće WindEuropea zorno ukazuje na duboku podijeljenost u Europi po pitanju eksploatacije energije vjetra.

Tako Španjolska, Portugal, Italija i Grčka, koje su bile među pionirima, imaju vrlo malo novih kapaciteta. Poljska je pak prošle godine usvojila zakon o tome koliko vjetroturbine smiju biti u blizini zgrada.

Rezultat je sve manje država koje se ozbiljno prebacuju na struju nastalu snagu vjetra. Njemačka, koja ima tri puta više vjetroenergije od drugih država EU-a, instalirala je pak prošle godine 44 posto novih europskih kapaciteta, piše Guardian.