Ključ za strelovit rast japanskog gospodarstva je izvoz, koji je ove godine snažno rastao dok jer uvoz pao - zemlja bere plodove odgođenog podizanja kamatnih stopa središnje banke, slabljenja jena i kasnog početka oporavka od pandemije koronavirusa, čime su se 'odštekali' s globalnog ekonomskog trenda.

Za razliku od ostalih zapadnih industrijaliziranih zemalja, Japan je ostavio niske kamatne stope i odgodio borbu protiv inflacije kako bi podržao gospodarski rast. Zbog toga je vrijednost jena pala, a tamošnji izvozni proizvodi jeftiniji u odnosu na američke i europske.

Ključne kamate u SAD-u su 5,5 posto, u eurozoni 4,25 posto, dok su u Japanu na minus 0,1 posto od 2016. godine, pri čemu je inflacija na tek oko četiri posto što još uvijek nije alarmantno. Štoviše, inflaciju se gleda kao pozitivan fenomen, nakon 18 uzastopnih mjeseci deflacije, rekao je za tagesschau.de analitičar JP Morgana, Aisa Ogoshi.

Deflacija je mučila Japan desetljećima: Cijene su stalno padale, zbog čega je padala prodaja, plaće radnika te investicije. Sad se u poslovnoj klimi osjeti promjena mentaliteta i mnogi se menadžeri spremaju podignuti plaće prvi put u ovoj generaciji. Osim prekida deflacijske spirale, razlog više za dizanje plaća je i brzo odumiruća japanska populacija što vodi u nestašicu radnika.

Ne očekuju baš svi novo japansko gospodarsko čudo.

Ekonomist Moody'sa, Stefan Angrick, rekao je Financial Timesu da unatoč snažnom rastu BDP-a nije vrijeme za proglašavanje pobjede: 'Domaća potražnja je i dalje slaba, privatna potrošnja koja čini 60 posto BDP-a realno je pala za pola posto u drugom u odnosu na prvi kvartal 2023.'.

Kako slabi jen čini japanske proizvode jeftinima, tako uvoznu robu čini jako skupom običnim Japancima i industriji. 'Zbog inflacije mnogi se suzdržavaju od potrošnje, a kompanije ne žele investirati. 'To otvara ključno pitanje, hoće li japanski oporavak nakon pandemije stati prije nego što je uopće zaozbiljno krenuo?', zaključuje Angrick.