Procjenu o rastu BDP-a u ovoj godini HNB je blago snizio, s obzirom da je nedavno procjenjivao da će gospodarstvo u ovoj godini porasti za 3,3 posto.

Najnovija projekcija za ovu godinu nešto je niža "zbog nešto slabijeg ostvarenja investicija te većeg uvoza od očekivanog", izjavio je u srijedu guverner HNB-a Boris Vujčić. 

U idućoj godini, pak, središnja banka očekuje usporavanje rasta na 2,9 posto, pri čemu bi sve komponente BDP-a trebale nastaviti jačati. Međutim, pritom bi se ponešto usporio rast osobne potrošnje, zatim izvoz roba i usluga te potrošnja države.

Kako je pojasnio Vujčić, efekt snažnijeg oporavka osobne potrošnje će u idućoj godini nešto usporiti, prvenstveno jer će se učinci porezne reforme donekle ispuhati, a rast plaća će biti nešto niži nego u 2017. godini.

Kod izvoza, koji je bio glavni zamašnjak rasta do sada, u HNB-u očekuju da će nakon tri vrlo dobre turističke sezone, u kojoj smo ove godine praktički imali rast od 10 posto, također doći do određenog smanjenja rasta. 

Kada je u pitanju rizik od restrukturiranja Agrokora u idućoj godini, Vujčić kaže da ga prvenstveno vide u smislu utjecaja na tržište rada. "Kada krene očekivano restrukturiranje kompanije, ono će sigurno značiti donekle smanjenje zaposlenosti", procjenjuje guverner središnje banke.

Upitan koliko bi to smanjenje moglo iznositi, kazao je da je to teško reći s obzirom da je pitanje tko će provoditi restrukturiranje, kakva će biti vlasnička struktura, pri čemu je očito da je određeno restrukturiranje potrebno.

"Mi smo u naše projekcije stavili nekakve pretpostavke od 4 do 6 tisuća radnih mjesta. No, kažem, to je upitno i prvenstveno ovisi o kompaniji samoj", rekao je Vujčić.

S druge strane, ističe guverner, investicije bi s rastom od 7,1 posto trebale konačno značajnije doprinijeti rastu BDP-a u idućoj godini, ali one predstavljaju i najveći rizik za ostvarenje projekcije.

Vujčić je istaknuo da projekcija HNB-a upućuje da je Hrvatska dosegnula razinu oporavka koji se više ne može povećavati bez dodatnih reformi, prvenstveno poboljšavanja uvjeta poslovanja i investicija u zemlji. Upravo bi doprinos investicija, kazao je, trebao biti dodatni poticaj rastu BDP-a u srednjem roku.

Investicijska klima se treba početi poboljšavati, prvenstveno u cilju snažnijeg rasta privatnih investicija. Rast investicija koji će se događati u velikoj mjeri će se temeljiti na rastu apsorbcije sredstava iz europskih fondova, koji će se iz godinu u godinu povećavati. No, napominje Vujčić, "samo to ne može dovesti do takvog rasta investicija koji bi značio novi moment rasta". 

U idućoj godini očekuje se i ubrzanje inflacije pa bi prosječni rast potrošačkih cijena iznosio 1,6 posto, dok će ove godine prosječna inflacija najvjerojatnije iznositi 1,2 posto.

HNB procjenjuje i da će se nastaviti pozitivna kretanja na tržištu rada, pa očekuje da će administrativna stopa nezaposlenosti iduće godine pasti na 11,3 posto, s ovogodišnjih 12,4 posto. Anketna stopa nezaposlenosti trebala bi, pak, pasti s ovogodišnjih 11,3 na 10,2 posto.

Vujčić je naveo i podatke iz ankete HNB-a koja pokazuje da mala i srednja poduzeća najvećim problemima u svom poslovanju smatraju kompleksnost i neusklađenost propisa te njihove česte promjene, kao i nemogućnost nalaženja adekvatnih kadrova na tržištu rada, dok im financiranje ne predstavlja značajniji problem.