Kada je izabrana za predsjednicu, Grabar Kitarović je najavila kako će brzo imenovati savjetnika za gospodarstvo kako bi joj pomogao kreirati prijedloge Vladi kojim bi se pospješio gospodarski rast. Nakon sto dana mandata tijekom kojih su samo nagađalo tko će uzeti tu funkciju objavljeno je da će to biti Valentić jer je 'bio jedan od najuspješnijih hrvatskih premijera te da ima bogato iskustvo u privatnom sektoru'.

Valentić za tportal kaže kako bi od njega bilo neprofesionalno da nastavi savjetovati predsjednicu s obzirom na njegovo zdravstveno stanje. 'Prošle su dvije godine, bio je dogovor da pomognem oko izrade programa i podijelim svoja iskustva. Bilo bi neozbiljno da nastavim baviti tim poslom s obzirom na svoje stanje', rekao nam je Valentić.

Njegov je posao bio Grabar Kitarović pomoći s posebnim preporukama Vladi koje bi pomogle gospodarskom rastu zemlje. Osim Valentića na tom je poslu radilo i Vijeće za gospodarska pitanja Predsjednice u kojem uz koordinatora Vijeća Marka Jurčića sjedi 15 ljudi iz domaćeg gospodarskog života. Zasad nije poznato što će biti s Valentićevom funkcijom, odnosno hoće li mu predsjednica uskoro pronaći nasljednika - do zaključenja teksta nismo primili oodgovor njezinog ureda. 

Vijeće za gospodarska pitanja i Valentić kao posebni savjetnik na preporukama su radili gotovo dvije godine te su ih predstavili u veljači ove godine. Premijer Andrej Plenković je njihovu dugoočekivanu objavu komentirao kako su preporuke dobrodošle, ali i kako Vlada ima svoj smjer. Što su to točno Valentić i Vijeće osmislili pročitajte OVDJE.

Kada je imenovan na Pantovčak, Valentić je za tportal rekao kako mu je zadatak da unutar nadležnosti predsjednice pomogne u koordiniranju ekonomskog programa za izlazak iz krize. 'Bitno je da se postigne što više zajedništva u ekonomskoj politici između Vlade i oporbe', naglasio je tada. 

U javnim nastupima za vrijeme Vlade Zorana Milanovića bio je vrlo kritičan zbog sporog provođenja reformi i nesposobnosti obuzdavanja galopirajućeg javnog duga.

Glavna ekonomska mantra njegovog političkog i ekonomskog manifesta, koji je prije nešto više od dvije godine objavio u tjedniku Globus, bila je ubrzavanje gospodarskog rasta na četiri posto do 2018. godine, što je dostatno za uredno servisiranje javnog duga.

Što se tiče reformskih zahvata,  predložio je radikalne uštede u javnom sektoru – smanjivanje mase plaća za 10 do 15 posto, reduciranje broja jedinica lokalne uprave i samouprave te smanjivanje troškova zdravstva tako da samo osnovne zdravstvene usluge ostanu besplatne. Također, zalaže se za ubrzavanje privatizacije i daljnju fleksibilizaciju tržišta rada. Paralelno s rezovima, predlaže smanjivanje poreznog opterećenja rada i spuštanje stope PDV-a na 20 posto.

Valentić za mnoge figurira kao najuspješniji hrvatski predsjednik Vlade. Najveća Valentićeva zasluga je obuzdavanje inflacije i stabilizacija tečaja kune, no kritičari mu zamjerajuda njegov stabilizacijski program nikad nije prerastao u razvojni. Valentić se s tvrdom strujom HDZ-a razilazio oko smjera ekonomskih reformi, ali i oko raspodjele ekonomske moći između novih političkih elita, koje su s jedne strane činili njegovi 'dečki iz Hennesyja', a s druge strane novi tajkuni stasali pod kapom političke desnice.

Zbog stalnih sukoba s hadezeovskim 'jastrebovima' Valentić je u više navrata nudio ostavku, a na kraju se bezuvjetno povukao iz politike 7. studenoga 1995. godine. Nije prihvaćao ponude predsjednika Tuđmana da postane veleposlanik, nego se odlučio posvetiti privatnom biznisu.

Nakon povlačenja iz politike vratio se poduzetništvu, ali bez većeg uspjeha. Njegov Niva holding bacio se na raznovrsne poslovne aktivnosti. Tijekom građevinskog buma tvrtka je dobro poslovala, a jedan od najuspješnijih projekata bila joj je trgovina zemljištem u Jastrebarskom. Devedesetih godina Valentić je od seljaka kupio i objedinio tristotinjak parcela koje je kasnije prodavao trgovačkim centrima, između ostaloga Magmi i Lidlu.

Međutim, dolaskom velike krize Valentićev biznis ponovno je zapao u probleme. U posljednje dvije godine, prema podacima Poslovne Hrvatske, prihod Niva inženjeringa kretao se oko 45 milijuna kuna, dok je gubitak dosegao 44 milijuna kuna.