Uoči nastavka pregovora Vlade i sindikata javnih službi u zraku je ostala prijetnja glavnog Vladina pregovarača Bože Petrova da će, ako sindikati ustraju u zahtjevu za povećanjem plaća, otvoriti pitanje produljenja radnog vremena na devet sati
Iako su se ostali članovi Vladinog povjerenstva ogradili od inicijative Bože Petrova, odaslana medijska poruka nedvosmisleno pokazuje da će se Vlada u obuzdavanju sindikalnih apetita koristiti metodom mrkve i batine. Batina je u ovom slučaju prijetnja produljenjem radnog vremena, a radi se ustvari o ukidanju plaćene stanke i uvođenju čistoga osamsatnog radnog vremena, uz neplaćenu stanku od jednoga sata.
Time bi se zapravo radni dan produžio na devet sati, a radno vrijeme i dalje bi bilo osam sati.
Bivši ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić upozorava da se takve promjene ne mogu provesti izmjenama kolektivnog ugovora za javne službe jer je radno vrijeme definirano Zakonom o radu. Ako bi se, pak, išlo na izmjene Zakona o radu, to znači da bi svim radnicima, a ne samo onima u javnim službama, bila ukinuta plaćena stanka.
Za isključivanje plaćenog odmora iz radnog vremena već duže vrijeme zalaže se Hrvatska udruga poslodavaca, uz argument da u većini zemalja Europske unije stanka za ručak ne ulazi u plaćeno radno vrijeme.
Kakva je situacija u EU-u
Hrvatska je, uz Sloveniju, jedna od rijetkih zemalja Europske unije u kojima se stanka po sili zakona uključuje u radno vrijeme. Europska direktiva propisuje jedino obvezu minimalne pauze od 20 minuta nakon odrađenih šest sati, no ne ulazi u to mora li ta stanka biti plaćena.
U većini europskih zemalja radnim zakonodavstvom uređeno je čisto radno vrijeme, a reguliranje pauze prepušteno je dogovoru između poslodavaca i radnika (sindikata). Tako, primjerice, u Danskoj većina poslodavaca uključuje odmor u plaćeno radno vrijeme, premda ih zakon na to ne obvezuje.
U nekim zemljama, poput Francuske, stanka nije plaćena, ali je radni tjedan kraći od 40 sati koliko iznosi u Hrvatskoj.
Inače, prema podacima Eurostata za 2014. godinu, u Hrvatskoj su zaposleni na puno radno vrijeme u prosjeku radili 41,2 sata tjedno što je nešto manje od prosjeka za Europsku uniju koji iznosi 41,5 radnih sati. Međutim, kada se iz te statistike isključi 2,5 sata plaćene stanke tjedno, proizlazi da Hrvati realno rade manje nego stanovnici većine zemalja Europske unije.
Sever: Pozvat ćemo radnike da s ulice traže svoju zaštitu
Sindikalne čelnike koji sudjeluju pregovorima s Vladom ne brinu medijski spinovi, a najavu produljenja radnog dana tumače kao pokušaj skretanja zanimanja s glavne teme - povećanja plaća za šest posto.
Oštro je reagirao jedino Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata koji je glavnom pregovaraču Boži Petrovu poslao otvoreno pismo u kojem traži hitno očitovanje o mogućem ukidanju plaćene pauze.
'Ako su navodi točni, vjerujte, neće nam biti teško pozvati radnike, ali i ostale građane da s ulice traže svoju zaštitu. Upozoravali smo vlade ranije, upozoravamo i ovu u kojoj ste Vi potpredsjednik: radnici u Hrvatskoj nisu sredstvo za potkusurivanje ni sredstvo plaćanja između nesposobnih političkih elita, poduzetnika i međunarodnih čimbenika', poručio je Sever.
