Za prvih šest mjeseci ove godine, drvni sektor bilježi izvoz od 667 milijuna dolara i suficit trgovinske bilance s inozemstvom od 391 milijun dolara. To je 40,2 posto veći iznos u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je vrijednost izvoza iznosila 483 milijuna dolara.

U ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom za prvih šest mjeseci 2014., udio drva, drvnih proizvoda i namještaja iznosi 10 posto kada govorimo o izvozu i dva posto kada govorimo o uvozu.

Važno je istaknuti da je udio izvoza drvne industrije u ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom porastao s osam na 10 posto u prvih šest mjeseci 2014. u odnosu na isto razdoblje od prošle godine, dok je udio u izvozu ostao na istoj razini.

Ako znamo da je rast izvoza u 2013. u odnosu na 2012. iznosio osam posto, tada vidimo da podaci za prvih šest mjeseci ove godine upućuju na zaključak o snažnom, kontinuiranom i pozitivnom trendu rasta izvoza drvoprerađivačkog sektora.

Hrvatska drvna industrija oko 65 posto svoje ukupne proizvodnje plasira u izvoz. Preko 60% ukupnog izvoza su finalni proizvodi (namještaj, podni oblozi - parket, građevinska stolarija, drvene kuće, drveni impregnirani pragovi, pogrebna oprema i drugo), a oko 30 do 40 posto su polufinalni proizvodi (građa, elementi, sagomati i drugo).

Izuzetna važnost ovog sektora je po multiplikativnim efektima koji se ostvaruju proizvodnjom baziranoj na domaćim resursima i domaćem znanju, plasmanom finalnih proizvoda na inozemna tržišta te uključivanjem mnogih pratećih djelatnosti; proizvodnja ljepila, okova, brusnih papira, stakla, metalne industrije, dizajn, transport, logistika i drugo (multiplikator dodane vrijednosti je i do sedam puta).

Glavna izvozna tržišta svih hrvatskih tvrtki iz drvoprerađivačkog sektora su Njemačka, Italija, Austrija i druge zemlje Europske unije. Iako su hrvatski proizvođači na tim tržištima bili prisutni i ranije, činjenica je da nam je ulazak u Europsku uniju znatno olakšao izvoz i ubrzao te pojednostavio čitavi postupak te otvorio nove izazove i mogućnosti za drvoprerađivački sektor - rekao je predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije HGK-a Zdravko Jelčić.

Proizvodnja namještaja i podnih obloga – masivnog parketa dva su glavna proizvoda na kojima domaća drvna industrija mora temeljiti svoju strategiju za još veći i uspješniji prodor na strana tržišta.

349797, 323390, 349066, 321952
Drvoprerađivači podržavaju izmjene u Industrijskoj strategiji

Na jučerašnjem radnom sastanku Izvršnog odbora Udruženje drvoprerađivačke industrije HGK-a, predstavnici Izvršnog odbora su izrazili svoje zadovoljstvo djelomičnom promjenom, odnosno korekcijom prvobitne verzije Industrijske strategije te uvrštavanje proizvodnje namještaja C-31 u djelatnosti koje su u skupini strateških djelatnosti u RH.

Na ovaj način se djelomično prihvaća i uvažava njihov stav izražen pisanim prigovorom s prijedlogom da se kao podloga za izradu industrijske strategije uzme i segment drvne industrije C-16 – Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja. U tom segmentu se nalaze mnogi proizvođači proizvoda visoke dodane vrijednosti, zaposlenosti i izvoza.

Kao uzor navode poljsku i austrijsku drvna industrija koje su u svojim nacionalnim okvirima prepoznate kao strateške grane te su danas perjanice u razvoju tih zemalja. (Austrijska drvna industrija ostvaruje preko 12 milijardi eura prihoda godišnje, a Poljska drvna industrija ostvaruje preko 13 milijardi eura prihoda godišnje).

'Budući da je u usvojenoj Industrijskoj strategiji RH glavna odrednica budućeg industrijskog rasta izvoz, odnosno konkurentnost poduzeća na izvoznom tržištu te da drvni sektor posjeduje sve pretpostavke za ostvarivanje globalne konkurentnosti, prirodne i ljudske resurse, tradiciju i iskustvo, iznimno je važno da se u svim važnim gospodarskim promišljanjima i odlukama ovaj sektor valorizira sa svim svojim potencijalima rasta', rekao je tom prigodom predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije HGK-a Zdravko Jelčić.